U suvremenoj kulturi opsjednutoj mršavošću, kretanje se često prikazuje kao sredstvo “kontroliranja" tijela – način da se "potroše" kalorije, “zaradi” večera, izgube kilogrami i "popravi" figura. Takav pristup pretvara tjelovježbu u nešto što trebamo “izdržati”, a ne u nešto u čemu uživamo. Nije ni čudo da takav pogled na kretanje često dovodi do iscrpljenosti, krivnje i otpora prema vježbanju.
No, što ako tjelesnu aktivnost počnemo doživljavati kao oblik brige o sebi i uživanja u vlastitom tijelu, a ne kao kaznu? Tu na scenu stupa koncept joyful movement – kretanje iz užitka, ne iz obaveze ili kazne.
Kretanje doprinosi zdravlju – bez obzira na težinu
S obzirom na to da je kretanje iz užitka usko povezano s intuitivnim jedenjem, i ovdje je fokus na zdravlje uz fleksibilnost i balans, umjesto na gubitak kilograma.
Stoga je važno naglasiti da kretanje ima brojne zdravstvene dobrobiti neovisno o tome ima li utjecaj na vašu tjelesnu težinu.
Redovito kretanje poboljšava zdravlje srca i krvnih žila, jača mišiće i kosti, doprinosi boljoj probavi, poboljšava kvalitetu sna, podiže raspoloženje i smanjuje stres. Osim toga, tjelovježba ima pozitivan učinak i na kognitivno zdravlje.
Redovita tjelovježba doprinosi tjelesnom i mentalnom zdravlju bez obzira na kilograme. Zapravo, fokusiranjem na brojke gubimo iz vida širu sliku – a to je da je svaki oblik kretanja vrijedna investicija u zdravlje, energiju i emocionalnu stabilnost.
Kretanje nije (samo) teretana
U radu s ljudima često otkrijem da izbjegavaju tjelesnu aktivnost jer ne uživaju u teretani ni u rigoroznim treninzima, a smatraju da je to jedini “ispravan" način kretanja.
Međutim, postoji bezbroj načina kako uključiti tjelesnu aktivnost u svakodnevicu – i svi su vrijedni i dobrodošli! Ples, vrtlarenje, planinarenje, igra s djecom ili kućnim ljubimcima, tai chi, joga, hodanje po gradu uz omiljenu glazbu, pilates, plivanje ili čak razgibavanje dok čekate da prokuha voda za čaj ili dok gledate televiziju – sve su to oblici kretanja.
Umjesto usredotočivanja na naporne treninge u teretani kao jedini oblik tjelovježbe, pokušajte proširiti vašu definiciju tjelesne aktivnosti.
Ne postoji jedinstvena formula. Bitno je pronaći ono što odgovara vašem tijelu, temperamentu i životnom ritmu.
Pronađite zabavne aktivnosti u kojima uživate
Ukoliko vam se tjelovježba čini kao kazna, sjetite se aktivnosti u kojima ste uživali u djetinjstvu. Tada ste bili pravi profesionalci u prakticiranju “joyful movement”! Možda vam je najdraže bilo plivanje, ili duge vožnje biciklom u prirodi. Uronite u nostalgiju, sjetite se najzabavnijih dana vašeg djetinjstva i dopustite da vas inspiriraju!
Također, prisjetite se aktivnosti koje su vas zanimale, a niste dosad isprobali – odbojka, jahanje, tenis ili balet, sad je savršena prilika da se posvetite svojim snovima iz djetinjstva. I zapamtite da u ovim aktivnostima možete uživati i bez da ste posebno talentirani, poanta je zabava!
Uključite više kretanja u svakodnevnicu
Aktivan životni stil ne mora nužno biti posebna aktivnost za koju morate odvojiti sat ili dva svaki dan.
Umjesto toga, možete uključiti više kretanja u običnu svakodnevicu:
- Parkirajte auto nekoliko ulica dalje i prošetajte do posla
- Koristite stepenice umjesto lifta
- Svakih 20 minuta napravite pauzu od posla kako biste se istegnuli ili odradili nekoliko čučnjeva
- Umjesto da se s prijateljicom nađete u kafiću, prošećite zajedno
- Održite Zoom sastanak dok hodate parkom umjesto sjedeći za laptopom
Sve te male stvari se zbrajaju i zajedno čine aktivan stil života koji vam može pomoći da se krećete redovito.
Otpustite ideju da tjelovježba mora imati određenu strukturu ili intenzitet da bi se “računala”. Kao ni kod prehrane, ni kod vježbanja ovakav “sve ili ništa” način razmišljanja nije potreban. Ponekad ćete nakon posla biti preumorni za odlazak na trening, međutim lagana šetnja prirodom bit će točno ono što vam treba – i to je sasvim u redu!
Postavite ciljeve koji odgovaraju joyful movement pristupu
U svijetu dijeta, ciljevi vezani uz tjelovježbu najčešće se svode na gubitak kilograma ili “topljenje masnoće”. Iscrpljujuće, demotivirajuće – i često povezano s osjećajem neuspjeha ako rezultat izostane. Većina mojih klijentica je imala sličan pristup tjelovježbi kao i jedenju – “sve ili ništa”, te su vježbale samo da bi smršavile i “sagorjele kalorije”. Kada ne bi dostigle obećanu težinu u obećano vrijeme, redovito bi odustale od vježbanja dok ne započnu novu dijetu, a s tim i novi program treninga.
Osim toga, vježbanje im nikad nije predstavljalo istinski užitak; zašto i bi kad su svaki trening doživljavale kao potvrdu da s njihovim tijelima nešto nije u redu.
Ali kada se okrenete joyful movementu, otvara se mogućnost postavljanja ciljeva koji su istinski smisleni, ispunjavajući i usmjereni na to kako se osjećate u vlastitom tijelu, a ne na to kako izgledate. Takve ciljeve postavljate iz brige o sebi, ljubavi prema sebi (i svom tijelu) i osobnog rasta — i puno je veća vjerojatnost da ćete ih s veseljem ostvarivati.
Neki primjeri joyful movement ciljeva uključuju:
- Poboljšati fleksibilnost kako biste napokon uspjeli napraviti špagu
- Osjećati se snažno i sigurno dok planinarite omiljenom stazom
- Naučiti novu vještinu poput baleta ili tenisa, zato što vas to veseli
- Izgraditi kondiciju kako bi ste se mogli duže igrati sa svojom djecom
Ciljevi povezani s užitkom u pokretu često vode ne samo do fizičkih poboljšanja, već i do većeg samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i dublje povezanosti s vlastitim tijelom. Umjesto vježbanja da biste bili manji, počinjete se kretati da bi živjeli šire.
Dosljednost dolazi iz užitka
Jedan od najvećih izazova kod tjelovježbe jest dosljednost. Mnogima početni entuzijazam brzo splasne jer je pokret povezan s osjećajem krivnje, pritiska ili nelagode. Međutim, kada pronađete oblike kretanja koji vas istinski vesele – bilo da je to ples u dnevnoj sobi, šetnja šumom, vožnja bicikla s prijateljima ili joga uz svijeće – želja za kretanjem dolazi iznutra. A kada uživamo u nečemu, želimo to raditi češće. Upravo ta unutarnja motivacija ključna je za dugoročnu dosljednost i pozitivan odnos prema tjelesnoj aktivnosti.
Osim toga, kad kretanje i tjelovježbu odvojite od “sagorijevanja masnoća” i “sve ili ništa” načina razmišljanja, brzo ćete se vratiti vježbanju čak i ako se neko vrijeme niste u mogućnosti kretati koliko biste željeli. Zdrav pristup svemu, pa tako i vježbanju, uvijek je fleksibilan – život se dogodi, ponekad ste čitav tjedan preumorni da biste vozili bicikl, ponekad ćete imati previše obveza da biste odvojili vrijeme za pilates. Kad prakticirate kretanje iz užitka, povremeni prekidi neće vas obeshrabriti niti vas udaljiti od vaše namjere da živite aktivno, jer znate da niste ništa “upropastili”
ako se niste mogli držati određenog plana treninga.
Na kraju: kretanje iz užitka kao put prema zdravlju i slobodi
Kretanje iz užitka vas poziva da promijenite perspektivu: da kretanje ne doživljavate kao kaznu jer ste pojeli komad torte, već kao slavljenje vašeg tijela. Kada izaberete kretanje zbog kojeg se osjećate bolje, ono postaje prirodan dio života, a ne još jedna obveza na popisu.
Kretanje tada prestaje biti sredstvo kontrole tijela i postaje izraz slobode, radosti i prisutnosti u tijelu. I to je, dugoročno gledano, najzdraviji mogući pristup!
Više sadržaja autorice Nine Kaufmann pronađite na: https://www.instagram.com/ninasempire/ i https://ninakaufmann.org/
