Imaju li žene i muškarci različite koristi od vježbanja? Znanost kaže – da.
Poznato je da redovito vježbanje smanjuje rizik smanjuje rizik od smrtnosti, posebno od srčanih bolesti. No, znanstvenici su otkrili da se to smanjenje rizika može razlikovati među spolovima, pri čemu neki ljudi imaju veće koristi iako vježbaju manje.
Dakle, tko mora više vježbati kako bi smanjio rizik od smrti: žene ili muškarci?
Ispostavilo se da žene možda lakše ostvaruju ove zdravstvene koristi od vježbanja nego muškarci. To je pokazalo veliko istraživanje objavljeno 2024. u časopisu Journal of the American College of Cardiology. U istraživanju su analizirani podaci više od 412 000 odraslih Amerikanaca u dobi od 27 do 61 godine, od kojih je 55 % bilo žena, piše Live Science.
"Ljepota ovog istraživanja je u saznanju da žene mogu izvući više koristi iz svake minute umjerene do snažne aktivnosti nego muškarci", rekla je u izjavi suvoditeljica istraživanja dr. Martha Gulati, voditeljica preventivne kardiologije u Smidt Heart Instituteu u Cedars-Sinaiju. „To je motivirajuća poruka za koju se nadamo da će je žene shvatiti ozbiljno."
Znanstvenici su prikupili podatke o tjelesnoj aktivnosti sudionika putem Nacionalnog istraživanja o zdravlju (NHIS), najvećeg i najdugovječnijeg zdravstvenog istraživanja u SAD-u. Studija je proučila podatke prikupljene između 1997. i 2017. godine.
Sama anketa uključivala je pitanja o vrstama aktivnosti kojima su se ljudi bavili, te o učestalosti, trajanju i intenzitetu tih aktivnosti. Također je uključivala podatke o socioekonomskim i demografskim karakteristikama sudionika te podatke o njihovom zdravstvenom stanju. Istraživanje je isključila osobe koje su na početku istraživanja imale određena zdravstvena stanja, poput koronarne bolesti srca ili raka.
Znanstvenici su također analizirali podatke iz Nacionalnog indeksa smrtnosti — nacionalne baze podataka o smrtnim slučajevima — kako bi pratili smrtne ishode iz svih uzroka, uključujući one povezane s bolestima srca i krvnih žila. Podaci iz ankete povezani su s ovom bazom, što je omogućilo znanstvenicima da povežu sudionike istraživanja NHIS s podacima o smrtnosti sve do kraja 2019. godine. Ukupno je u tom razdoblju preminulo 39 935 sudionika, uključujući 11 670 smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima, poput srčanih bolesti, srčanih udara i moždanih udara.
Oko 32 % žena i 43 % muškaraca uključenih u istraživanje izjavilo je da redovito prakticiraju aerobnu tjelovježbu, vježbajući najmanje 150 minuta tjedno. U usporedbi s neaktivnim osobama istog spola, žene koje su redovito vježbale imale su do 24 % manji rizik od smrti od bilo kojeg uzroka. Međutim, za muškarce koji su redovito vježbali smanjenje rizika od smrtnosti bilo je samo 15%.
Studija je također pokazala da žene dolaze do ovih koristi za preživljavanje znatno brže nego muškarci. Kod muškaraca se najveće smanjenje rizika od smrti bilježilo tek nakon otprilike 300 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti (MVPA) tjedno, što je bilo povezano s 18 % manjim rizikom od smrti iz svih uzroka. Žene su isti učinak postizale za manje od polovice tog vremena – već s oko 140 minuta MVPA tjedno.
Žene koje su tjedno vježbale više od 140 minuta ostvarile su još veće koristi, sve dok i kod njih učinak nije dosegao vrhunac na otprilike 300 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno.
Taj se trend pokazao dosljednim neovisno o trajanju vježbanja — žene su u svim kategorijama tjelesne aktivnosti imale razmjerno veće koristi od muškaraca, zaključili su znanstvenici.
Oko 20 % žena i 28 % muškaraca reklo je da svaki tjedan sudjeluju u dva ili više treninga snage, poput dizanja utega. Općenito, žene su prijavile prosjek od oko 0,85 treninga tjedno, dok su muškarci u prosjeku imali 1,25 treninga tjedno.
U prosjeku, žene koje su imale trening snage barem dva puta tjedno imale su 19 % manji rizik od smrti u usporedbi sa ženama koje su vježbale rjeđe ili uopće nisu. Kod muškaraca je taj učinak bio manji — redoviti trening snage bio je povezan s 11 % nižim rizikom u odnosu na neaktivne muškarce.
Te su koristi bile još veće kada je u pitanju bilo konkretno kardiovaskularno zdravlje.
U usporedbi s neaktivnim osobama, žene koje su se bavile aerobnom tjelesnom aktivnošću imale su 36 % niži rizik od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok je kod aktivnih muškaraca to smanjenje rizika bilo oko 14 %. Vježbe snage dale su slične rezultate — rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjio se za čak 30 % kod žena, dok je kod muškaraca iznosio 11 %, u usporedbi s onima koji nisu vježbali.
"Najviše nas je iznenadila činjenica da žene koje rade vježbe snage imaju čak 30 % manji rizik od smrti uzrokovane bolestima srca i krvnih žila", izjavila je dr. Gulati za NPR. "Ne postoji mnogo stvari koje smrtnost smanjuju u toj mjeri", dodala je.
Istraživanje je imalo i neka ograničenja, uključujući i to da su podaci o vježbanju bili samoprocjene sudionika, pa se oslanjalo na to da su sudionici točno izvještavali o svojoj razini aktivnosti. Istraživanje je također pratilo isključivo rekreativnu tjelesnu aktivnost, što znači da nije uzimala u obzir fizički napor uložen tijekom kućanskih poslova ili na radnom mjestu — što je također moglo utjecati na rezultate. Osim toga, istraživanje nije obuhvatilo moguće neprepoznate zdravstvene probleme kod nekih sudionika, niti je pratilo promjene u njihovim navikama vježbanja tijekom vremena.
Unatoč određenim ograničenjima, rezultati ove studije odražavaju slične nalaze ranijih istraživanja — uključujući i meta-analizu iz 2011. godine objavljenu u časopisu Circulation. U toj su analizi, koja je obuhvatila 33 studije, autori zaključili da postoji jača povezanost između tjelesne aktivnosti i smanjenog rizika od smrti kod žena nego kod muškaraca.
Znanstvenici iz istraživanja objavljenog 2024. godine nadaju se da će njihovi nalazi potaknuti više žena da se redovito bave tjelovježbom — bilo kroz tradicionalne kardio aktivnosti ili vježbe za jačanje mišića, uključujući vježbe s vlastitom težinom ili dizanje utega.
"Nadam se da će ovo pionirsko istraživanje potaknuti žene koje trenutno nisu redovito tjelesno aktivne da shvate kako mogu ostvariti velike koristi za svoje dugoročno zdravlje svakom minutom redovite tjelovježbe koju ulože", izjavila je dr. Christine Albert, pročelnica Katedre za kardiologiju u Smidt Heart Institute, koja nije sudjelovala u istraživanju.
