Loša kondicija može uvelike povećava rizik od prerane smrti, bez obzira na dob ili indeks tjelesne mase.
Fizička kondicija mnogo je važnije za dug i zdrav život nego vitkost. To je zaključak dosad najveće, najopsežnije studije kojom se proučavao odnos između aerobne kondicije, indeksa tjelesne mase (BMI) i dugovječnosti. Pregledom i analizom niza ranijih istraživanja utvrđeno je da osobe koje su izvan forme imaju dvostruko ili trostruko veći rizik od prerane smrti, bez obzira na dob ili BMI.
S druge strane, ako je netko bio pretil, ali je imao dobru aerobnu kondiciju, imao je otprilike upola manju vjerojatnost da će umrijeti mlad nego netko čija je težina bila normalna, ali čija je aerobna kondicija bila niska. "To nam govori da je puno važnije, kad se sve uzme u obzir, usredotočiti se na aspekt kondicije, a ne na aspekt debljine", rekao je za The Washington Post Siddhartha Angadi, fiziolog vježbanja na Sveučilištu Virginia i viši voditelj studije autor.
Studija, objavljena u British Journal of Sports Medicine, priključuje se ostalim istraživanjima koja su pokazala da ljudi mogu biti zdravi i živjeti dugo s bilo kojom težinom, ako su također aktivni i u formi. Ta bi poruka mogla biti posebno aktualna sada, s obzirom da su novogodišnje odluke u punom jeku, a otkrića također pokazuju da čak i malo tjelovježbe može biti dovoljno za poboljšanje kondicije i smanjenje rizika od smrti, bez obzira jesmo li dobili kilograme u prošloj godini ili ne.
Možete li biti teški i zdravi?
Pitanje možete li biti teški, ali zdravi odavno zanima znanstvenike, ali i svakoga tko ima sve veći struk. Do sada su dokazi bili mješoviti. Ljudi s pretilošću su izloženi povećanom riziku od drugih ozbiljnih stanja, kao što su dijabetes, rak i srčane bolesti, i općenito je vjerojatnije da će umrijeti u mlađoj dobi nego ljudi čija je težina normalna.
No nedavna istraživanja nagovijestila su da tjelesna forma i aktivnost mijenjaju te rezultate, bez obzira na nečiji BMI. U pregledu prijašnjih istraživanja iz 2021., na primjer, istraživači, uključujući Angadija, su usporedili koliko su pretili ljudi 'dobili' na dugovječnosti od početka programa bilo tjelovježbe ili dijete. Vježbanje je smanjilo rizik od prerane smrti za oko 30 posto, čak i ako nisu izgubili na težini, što je otprilike dvostruko više nego da su izgubili kilograme dijetom.
No mnoge od ovih prošlih studija uključivale su manje skupine ljudi, većinu muškaraca i Amerikanaca, a definicije 'fitnesa' u istraživanju često su se oslanjale na subjektivne podatke, kao što su sjećanja ljudi na to koliko su nedavno vježbali. No, za novu studiju, Angadi i njegovi kolege odlučili su proširiti opseg istraživanja.
Veza između BMI-a, kondicije i dugovječnosti
“Željeli smo uključiti više žena i predstavnike drugih nacija,” rekao je Angadi. Počeli su pregledavanjem baza podataka istraživanja, tražeći sve prethodne studije koje ispituju BMI, kondiciju i dugovječnost koje su uključivale objektivne mjere aerobne kondicije ljudi, obično iz kardiovaskularnog testa opterećenja.
Završili su s 20 studija u kojima je sudjelovalo gotovo 400 000 ljudi srednje dobi ili starijih iz više nacija, od kojih su oko 30 posto bile žene. Objedinjujući te studije, podijelili su sudionike na one izvan forme (na temelju testa izdržljivost bili su svrstani u najnižih 20 posto ljudi njihove dobi i spola) i one u formi (na temelju testiranja svrstani su u prvih 80 posto ljudi njihove dobi i spola)
Također su izvukli podatke o tome tko je umro tijekom razdoblja praćenja koje je trajalo otprilike dva desetljeća. Na kraju su usporedili BMI, kondiciju i smrt.
Za podizanje kondicije dovoljne su brze šetnje
Pretilost je, kao što se i očekivalo, bila snažno povezana sa smrtnošću. Muškarci i žene s pretilošću, ako su također bili izvan forme, imali su oko tri puta veću vjerojatnost da će prerano umrijeti nego fit ljudi čiji je BMI bio normalan.
Ali loša kondicija također se pokazala opasnom. Primjerice, ljudi s normalnom težinom koji su bili u donjih 20 posto tjelesne sposobnosti imali su dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti mladi nego ljudi s pretilošću koji su bili kvalificirani kao fit. "Sa statističkog stajališta, kondicija je u velikoj mjeri eliminirala rizik rane smrti od stanja povezanih s pretilošću", rekao je Angadi.
"Ova studija je važna jer potvrđuje da kardiorespiratorna kondicija snažno štiti od smrtnosti pri bilo kojem BMI-u i pojačava dokaze da je ovaj odnos istinit i za žene, kao i za muškarce", rekao je Barry Braun, direktor Laboratorija za klinička istraživanja ljudskih performansi na Državnom sveučilištu Colorado, koji proučava tjelovježbu i tjelesnu težinu, ali nije bio uključen u novo istraživanje.
Studija također sugerira da je potrebno malo truda da netko razvije kondiciju. Za većinu bi to moglo značiti mnogo brzih šetnji, rekao je Angadi. Umjerena tjelovježba - što znači bilo koji napor koji je dovoljno naporan da možete govoriti, ali ne i pjevati, kao što je brzo hodanje sa zamahivanjem ruku - pouzdano poboljšava kondiciju. Ako želite preciznu mjeru svoje trenutne kondicije, pitajte svog liječnika o testu opterećenja i provjerite svoje stanje u odnosu na tipične razine kondicije prema dobi i spolu.
Također, više vremena hodajte i vježbajte, a manje brinite o težini, rekao je John Thyfault, profesor na Medicinskom centru Sveučilišta u Kansasu koji proučava pretilost, tjelovježbu i zdravlje, koji nije bio uključen u novu studiju. Znanost sada uvjerljivo pokazuje da je "aerobna kondicija važnija za rizik od smrtnosti nego status tjelesne težine", dodao je. "Da, ljudi možda žele smršaviti iz raznih razloga", nastavio je. "Ali treba znati da možete biti zdraviji sa svojom trenutnom tjelesnom težinom samo ako se više krećete".
"Skloni smo razmišljanju da je potrebno u teretani provesti sate i sate kako bismo postigli željenu liniju tijela i zdravstvene dobrobiti vježbanje, no to nije potrebno", objasnila je za missZDRAVU fitness trenerica Andrea Bilandžija, mag. nutricionizma. "Vidimo da je 150 minuta tjedno umjerene aktivnosti dovoljno za osjetiti sve dobrobiti vježbanja ili pak 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno. Odradite li intenzivniji kružni trening ili HIIT (visoko intenzivni intervalni trening, eng. high-intensity interval training) u trajanju od 20 minuta dnevno samo četiri puta tjedno vidimo da ste zadovoljili opće preporuke. Odlučite li se za umjereniju aktivnost ona bi ipak trebala trajati 30 minuta barem pet dana u tjednu ili malo više od 20 minuta svakodnevno. Dakle ovo nam je i više nego dovoljno informacija da zaključimo da ćemo od 20 do 30 minuta aktivnosti svaki ili svaki drugi dan imate itekako velike koristi".
