Toplije vrijeme neupitno će donijeti – više znoja, posebno za vježbače. Ako se više znojimo, znači li to da vježba ima bolji učinak? Evo što kažu stručnjaci.
Ako želimo učiniti nešto dobro za svoj organizam, moramo se malo oznojiti. Ili se moramo puno oznojiti. Ima li uopće veze koliko se znojimo? Iako će puno znoja izgledati dojmljivije, kao da činite nešto teže, važnije, učinkovitije, znači li to da vježba ima bolji rezultat ili čini bolje za vaše tijelo ako se više znojite?
Istina, obilno znojenje može značiti da naporno radite, ali samo znoj nije nužno točan pokazatelj intenziteta treninga, ističe Mindy Millard-Stafford, fiziologinja vježbanja na Tehnološkom institutu Georgia.
"Ne možete stvarno usporediti brzinu znojenja jedne osobe s drugom i reći: 'Ova je osoba radila više'", kaže Millard-Stafford. No znojenje može pomoći utvrditi potrebe za vodom tijekom vježbanja kako biste ostali hidrirani.
Znojenje hladi
Znojenje je način na koji vaše tijelo pokušava održati temperaturu pod kontrolom. Kada vježbate ili kada je vani vruće, mozak šalje kemijske signale tijelu koji potiču znojne žlijezde na proizvodnju i oslobađanje znoja. Tijelo se tako hladi. No kada se znojite, gubite vodu i elektrolite. Studije su otkrile da mnogi sportaši proizvode više od litre znoja na sat, posebno ako je jako vruće ili tijekom intenzivnih treninga. Tim intenzitetom moguće je izgubiti i 2 do 6 posto tjelesne težine kroz dulje vrijeme.
To funkcionira ovako: što je trening intenzivniji, to se više povećava tjelesna temperatura i više se znojite. Ipak, stopa znojenja, pa čak i koncentracija soli, variraju ovisno o genetici i drugim čimbenicima.
"Čak i među ozbiljnim sportašima, nijedna osoba se ne znoji isto", rekao je dr. Michael Fredericson, liječnik sportske medicine na Sveučilištu Stanford.
Koliko se znojimo također ovisi o odjeći te vlažnosti, temperaturi, brzini vjetra i jačini sunca u okruženju. Ako redovito vježbate na vrućini ili poboljšavate svoju aerobnu kondiciju, vaša reakcija znojenja općenito će postati učinkovitija. Kako se tijelo aklimatizira, počinjemo se ranije znojiti tijekom treninga, a znojne žlijezde prilagođavaju se proizvodnji razrijeđenog znoja koji lakše isparava.
Kako starimo, sve se manje znojimo jer svaka znojna žlijezda proizvodi manje znoja.
Stručnjaci preporučuju hidrataciju prije početka vježbanja, što može značiti konzumiranje tekućine nekoliko sati prije vježbanja. Drugi kažu da treba piti vodu tijekom vježbanja, kad ste žedni, ali žeđ može nastupiti tek kad tijelo izgubi i do dva posto tjelesne mase u tekućini, posebno kod starijih osoba.
Kad pretjerate
Ako vas zanima koliko ste tekućine izgubili tijekom vježbanja, možete se vagati prije i poslije vježbanja. Ako ste, na primjer, lakši za pola kilograma, trebali biste popiti oko tri šalice tekućine. Možete provjeriti i boju urina, koja bi trebala biti više blijeda nego žuta.
