Nakon sedam dana posta, tijelo se temeljito "resetira", mijenja izvore energije, gubi masnoću i aktivira jedinstvene promjene proteina povezane sa zdravljem glavnih organa.
Nedavno istraživanje ističe značajne zdravstvene dobrobiti i molekularne prilagodbe od posta koje su vidljive već nakon tri dana.
Nedavna otkrića pokazuju da produženi post izaziva značajne i sustavne promjene u više organa u tijelu. Ovi rezultati naglašavaju potencijalne zdravstvene dobrobiti koje su puno veće od samog mršavljenja, ali također otkrivaju da se te bitne promjene počinju događati tek nakon puna tri dana bez hrane, prema SciTechDaily.
Otkrivene zdravstvene dobrobiti posta
Nedavna studija objavljena u časopisu Nature Metabolism otkriva kako tijelo reagira na dulja razdoblja bez hrane, nudeći dragocjene uvide u procese koji se odvijaju tijekom produljenog posta.
Istraživači sa Sveučilišnog istraživačkog instituta Precision Healthcare Sveučilišta Queen Mary u Londonu (PHURI) i Norveške škole sportskih znanosti istražili su potencijalne zdravstvene dobrobiti posta, usredotočujući se na njegove temeljne molekularne mehanizme.
Njihova otkrića postavljaju temelje za buduća istraživanja koja bi mogla dovesti do terapijskih tretmana, posebno za pojedince koji bi možda mogli imati koristi od posta, ali ne mogu sudjelovati u produljenom postu ili slijediti dijete koje oponašaju post poput ketogenih planova prehrane.
Post u prošlosti i moderne tehnike posta
Ljudi su se i u davnim vremenima prilagođavali određenim situacijama i preživljavali bez hrane na dulje vrijeme. Danas se post naširoko prakticira iz medicinskih i kulturnih razloga, s ciljevima od poboljšanja zdravlja do mršavljenja. Povijesno gledano, post se također koristio za liječenje stanja kao što su epilepsija i reumatoidni artritis, što pokazuje njegove različite primjene kroz različita vremena i društva.
Tijekom posta tijelo mijenja izvor i vrstu energije, prelazeći s utrošenih kalorija na korištenje vlastitih masnih zaliha. Međutim, osim ove promjene u izvorima energije, malo se zna o tome kako tijelo reagira na produljena razdoblja bez hrane i kakvi su utjecaji posta na zdravlje – korisni ili štetni.
Nove tehnike koje istraživačima omogućuju mjerenje tisuća proteina koji cirkuliraju u našoj krvi pružaju priliku za sustavno detaljno proučavanje molekularnih prilagodbi na post kod ljudi.
Što je pokazala nova studija?
Znanstvenici su pratili 12 zdravih dobrovoljaca koji su sudjelovali u sedmodnevnom postu samo na vodi. Sudionici su pomno praćeni na dnevnoj bazi kako bi se zabilježile promjene u razinama oko 3000 proteina u njihovoj krvi prije, tijekom i nakon posta.
Identificirajući proteine koji su uključeni u reakciju tijela, istraživači su zatim mogli predvidjeti potencijalne zdravstvene ishode produljenog posta integriranjem genetskih informacija iz velikih studija.
Kao što se i očekivalo, znanstvenici su promatrali kako tijelo mijenja izvore energije – s glukoze na mast pohranjenu u tijelu – unutar prva dva ili tri dana posta. Sudionici su u prosjeku izgubili 5,7 kg masne i nemasne mase. Kad su prestali s postom i normalno jeli tri dana, nisu dobivali na kilaži - ponovno su dobili mišićnu masu gotovo u potpunosti, ali masno tkivo se nije povećalo.
Prvi put su znanstvenici primijetili da tijelo prolazi kroz različite promjene u razinama proteina nakon otprilike tri dana posta – što ukazuje na reakciju cijelog tijela na potpunu restrikciju kalorija.
Sve u svemu, jedan od tri izmjerena proteina značajno se promijenio tijekom posta u svim glavnim organima. Te su promjene bile dosljedne među sudionicima, ali postojali su znakovi karakteristični za post koji su nadilazili gubitak težine, poput promjena u proteinima koji čine potpornu strukturu za neurone u mozgu.
Kakvi su učinci ovog posta?
Claudia Langenberg, direktorica sveučilišnog istraživačkog instituta Queen Mary's Precision Health (PHURI), rekla je: “Prvi put možemo vidjeti što se događa na molekularnoj razini u cijelom tijelu kada postimo. Post, ako se provodi na siguran način, učinkovita je intervencija za mršavljenje. Popularne dijete koje uključuju post – kao što je povremeni post – tvrde da imaju zdravstvene prednosti koje nisu vezane samo uz mršavljenje. Naši rezultati pružaju dokaze o zdravstvenim prednostima posta osim mršavljenja, ali one su bile vidljive tek nakon tri dana potpune restrikcije kalorija – kasnije nego što se prije mislilo.”
“Naša otkrića pružila su osnovu znanja iz prošlosti o tome zašto se post koristi za određena stanja. Iako post može biti koristan za liječenje nekih stanja, često post neće biti opcija za bolesnike koji pate od specifičnih bolesti. Nadamo se da ova otkrića mogu pružiti informacije o tome zašto je post koristan u određenim slučajevima, što se zatim može koristiti za razvoj tretmana koji bi mogli pomoći i drugim pacijentima koji ne mogu postiti", rekao je Maik Pietzner, voditelj odjela za zdravstvene podatke PHURI-ja i jedan od voditelja grupe za računalnu medicinu na Berlin Institute of Health at Charité.
Što kažu naši stručnjaci o popularnom povremenom postu?
"S medicinske strane brojni svjetski nutricionisti preporučuju povremeni post (tzv. Intermittent Fasting ili “IF”). Povremeni post može se raditi na različite načine. To može biti suzdržavanje od hrane ili smanjeni unos hrane jedan do dva dana u tjednu (npr. '5:2' dijeta – 5 dana jede se normalno, a dva dana smanji se unos hrane) ili svakodnevni produženi noćni post npr '16:8' što znači da obroke rasporedite u okviru od 8 sati unutar 24 sata (16 sati ne jedete, 8 sati jedete). Možete provesti i 24-satni post, kako su nekad radile naše bake i kako je to bilo karakteristično za podneblje u kojem živimo tako da npr. jedan dan doručkujete i ručate i onda ne jedete ništa do sljedećeg dana do ručka", objasnila je dr. sc. Jasmina Ćatić iz Specijalne bolnice Sveta Katarina.
"Dugi niz godina znanstvenici istražuju blagodati kalorijske restrikcije na zdravlje i dugovječnost. Međutim, istraživanja o učincima povremenog posta novijeg su datuma. Ideja je da se tijekom posta, kada tijelo nema pristup hrani, smanjuje razina glukoze. Samim time snižava se i razina inzulina što za posljedicu ima oksidaciju masti iz masnih naslaga. Sama ideja nije bez potvrde, ali nažalost riječ je o studijama na životinjama te ponekoj studiji na ljudima, ali s ograničenim brojem ispitanika. Dio odgovora možda nudi i studija objavljena prije par godina u časopisu International Journal of Obesity koja ističe da jedan pristup nije primjeren svima, već da svatko treba osluškivanjem organizma pronaći najbolju metodu povremenog posta za sebe. U bliskoj budućnosti očekujemo još kvalitetnih kliničkih studija koje će rasvijetliti može li povremeni post biti učinkovita strategija u postizanju vitkosti, zdravlja i dugovječnosti", objasnila je Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma.
