Religije su oduvijek utjecale na način prehrane i diktirale što je sljedbenicima dopušteno, a što zabranjeno jesti i piti. U kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i nekim afričkim religijama, gladovanje je poznato kao jedno od sredstava pročišćenja duha putem tijela te uspostavljanja bliskijeg odnosa s bogom. Religije propisuju različite vrste posta i upravo o odabranoj metodi ovisi kako će post utjecati na tijelo.
U ovom tekstu donosimo odgovore na pitanja
- Kako post utječe na tijelo?
- Jesu li naša tijela predviđena za post?
- Kako postiti da bi došlo do mršavljenja?
- Kako i zašto poste kršćani?
- Kako i kada se posti u islamu?
- Kako i kada se posti u judaizmu?
- Kako i kada se posti u hinduizmu?
Korizma je razdoblje od 40 dana tijekom kojeg se Kršćani pripremaju za Uskrs. Tijekom tog vremena uobičajeno je da se suzdržavaju od određene vrste hrane. Religije su oduvijek potencirale post kao način pročišćavanja duha, a u posljednje vrijeme popularan je i post radi mršavljenja. Razmatramo razne aspekte posta.
Pozitivan utjecaj posta na organizam
Kada mu je uskraćena hrana tijelo se prilagođava na nizak unos energije i prvo troši zalihe glikogena (ugljikohidrat koji se nalazi u jetri i mišićima), a kada to potroši i ako gladovanje potraje, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. Organizam kao savršen mehanizam to čini tako da prvo razgradi nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom. Istraživanja provedena na živčanim stanicama laboratorijskih miševa navela su znanstvenike da zaključe da muške i ženske živčane stanice različito reagiraju na gladovanje. Muške živčane stanice brzo odumiru, a ženske se trude očuvati energiju i ostati žive. Istraživanja provedena na životinjama pokazala su i da smanjenje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek.
Eksperiment je potvrdio i kada su ljudi unosili manje hrane da je došlo do smanjenja upala, popravila im se krvna slika, a pretpostavlja se (još nije provedeno dovoljno istraživanja) da post ima pozitivan utjecaj i na smanjenje rizika od nastanka malignih bolesti kao i na njihovo liječenje. Za sada se još ne mogu izvoditi konačni zaključci o dobrobiti posta na organizam, ali na temelju dosadašnjih saznanja može se zaključiti da je povremeni post i suzdržavanje od pretjerivanja u hrani u današnje vrijeme obilja i pretjerivanja dobrodošlo.
Razni načini posta u svrhu mršavljenja
Dalibor Petrinić (1979.) osobni trener iz Rijeke i autor knjige „Prehrana za koju smo stvoreni“ veliki je pobornik posta. Petrinić u svom radu neprestano naglašava koliko je bitna svjesnost o prehrani te rad na sebi, dok je trening iako bitan, tek zadnji po redu važnosti. Petrinić objašnjava što se događa s tijelom kada u njega prestanemo unositi hranu: "Postoji više vrsta posta, ali za većinu je najprihvatljiviji post 16/8, što znači da 16 sati ne unosite nikakvu hranu niti kalorije u svoje tijelo, a onda u periodu od 8 sati jedete 2 ili 3 obroka. Prije nego što pomislite kako je 16 sati puno, polovicu tog vremena ćete provesti spavajući, tako da u biti 'svjesno' postite samo 8 sati. A to u prijevodu znači da preskočite doručak ili ga jedete kasnije ili preskočite večeru ili je jedete ranije. Najpopularniji izbori su: ručak u 12 sati i večera u 19 sati, doručak u 7 i ručak u 14 sati ili doručak u 10 sati i večera u 17 sati. Nema pravila i svatko si treba prilagoditi vrstu posta svojim obavezama, načinu života i onom najbitnijem – vremenu kada na miru i bez distrakcija možete jesti svoj obrok."
Dijeta 8 sati vrlo je popularna i većina nutricionista je odobrava
Trener kaže da se čudesne stvari počnu događati u tijelu svaki put kada na neko vrijeme prestanete u njega unositi hranu. Kaže da je to nešto kao redoviti servis iznutra te tumači s kakvim iskušenjima bi se mogli suočiti oni koji nikada nisu postili:
"Što se tiče 'mehanizma' koji se pokreću u vašem tijelu, nakon 8 do 14 sati (ovisno od osobe) nakon što ne unosite nikakve kalorije u svoje tijelo, rezerve glikogena u vašoj jetri će biti vrlo niske. U to vrijeme ljudi koji nikada nisu postili počet će osjećati nelagodu, nervozu i anksioznost. Što je normalno jer se vaš organizam naviknuo na određeni režim i točno zna u koje vrijeme može očekivati unos hrane. Tijelo je ultimativni adaptacijski mehanizam, ali isto tako kako se naviknuo na česti unos hrane kroz dan, tako će se i naviknuti na manji unos hrane, samo mu treba dati šansu i malo vremena da se prilagodi. Nakon što više nema glikogena u vašoj jetri, tijelo je primorano otpustiti masti iz vaših masnih stanica u krvotok.
"Evolucijski smo stvoreni za post"
Da usput odmah razbijemo jedan od najvećih mitova, a to je onaj o razgrađivanju mišićne mase, ako ne jedete svaka tri sata. Naravno da je to vrlo dobro smišljena i desetljećima podvaljivana izmišljotina industrije koja proizvodi hranu i suplemente iz većini vjerujem, vrlo očitog razloga. Da je to istina mi sada ne bismo uopće bili živi jer ne bismo evoluirali i preživjeli periode kada hrana nije bila dostupna danima, što je davno prije bio vrlo čest slučaj. Nakon 18 sati većina ljudi bi se trebala naći u stanju ketoze, što je danas vrlo popularan izraz i dosta ljudi je isprobalo ili još uvijek prakticira ketogenu prehranu koja se sastoji od 75% masti, 20% proteina i samo 5% ugljikohidrata.
Moje mišljenje je da takva dijeta dugoročno nije dobar izbor, te da je puno zdravije, redovitim postom doći u takvo stanje u kojem ćemo razgrađivati vlastite masti za energiju, za razliku od svakodnevnog opterećivanja probavnog trakta velikim količinama namirnica životinjskog porijekla. Krajnji cilj je jesti manje hrane, a ne opet puno hrane samo drugačijeg porijekla. Ako uspoređujemo ketogenu prehranu s postom, prva povećava proizvodnju ketona četiri puta više, dok post povećava proizvodnju ketona 20 puta više. Još jedan dokaz koliko je post moćan, koliko nam je koristan i na kraju krajeva prirodan je evolucijski. U prošlosti smo često postili, uglavnom zato što smo morali, nije bilo hrane svakodnevno u izobilju kao sada. A upravo je to najveći razlog zbog kojeg imamo toliko bolesti i pretilosti jer imamo obilje hrane 24 sata dnevno, 365 dana u godini, što prkosi svim zakonima prirode."
Post u kršćanstvu
U Bibliji se na tri mjesta spominje post i tu su ljudi postili po četrdeset dana. Prvi slučaj je kada je Mojsije primio Deset zapovjedi (Egzodus: 34-28), zatim kada je Elijah susreo Gospoda prije pomazanja Elishe (I Kraljevi 19-8) i treći slučaj za takav post je kada je Isus bio u pustinji i kada ga je Sotona iskušavao (Matej: 4-2). Novi zavjet ne daje nikakve konkretne naputke kako postiti, ali Isus je svojim sljedbenicima dao uputstvo kako da izgledaju kada poste. Rekao im je da se umiju i stave ulje na glavu i lice kako ne bi izgledali jadno kao dvolične osobe koje namjerno iskrivljuju lice kako bi se vidjelo koliko pate pri postu.
„Tako ljudima neće biti jasno da postite, već samo vašem Ocu, koji je nevidljiv; a Otac vaš koji vidi ono što je tajno urađeno, nagradit će vas“ (Matej: 6:16). Post prije Uskrsa traje 40 dana po uzoru na Isusov post u pustinji i varira po sadržaju budući da nema jasnih propisa, a mnogi se uglavnom suzdržavaju od mesa, dok pri tom jedu ribu. U Bibliji se post smatra djelom žrtvovanja koje kršćane podsjeća na Boga, pa preko posta, trapljenjem tijela jačaju duh.
Post u Islamu
Post u islamu je obavezan i jedan od temelja vjere. Za vrijeme mjeseca Ramazana od vjernika se zahtjeva odricanje od hrane i pića (čak i vode), pušenja i spolnih odnosa od izlaska do zalaska sunca. Ako je netko za vrijeme Ramazana na putu ili je bolestan može to nadoknaditi kada se oporavi. Oni koji ne mogu podnijeti post, mogu se otkupiti tako da nahrane jednog siromaha. Ako netko namjerno i bez opravdanog razloga prekrši post tijekom Ramazana za iskupljenje mora postiti dva mjeseca iz dana u dan. Ovaj post i iskupljenje za počinjeni prekršaj zove se Keffaret. Post može biti i zavjetni (nezr). Sastoji se u tome što se netko može zavjetovati da će postiti određen broj dana, ako mu se nešto dogodi ili ispuni neka želja. Čim se steknu uvjeti, tj. ispuni želja zbog koje je zavjet učinjen, odmah je dužan otpočeti post.
Post kvari sve ono što ulazi na jednu od prirodnih šupljina ljudskoga tijela, pa uzimanje lijekova ili klistir također kvari post. Lijekovi koji se oralno uzimaju kvare post za razliku od injekcija koje ne kvare post jer u ljudski organizam prodiru nasilnim i neprirodnim putem. Znanstveni časopis Annals of Nutrition and Metabolism navodi rezultate mjerenja razine lipida i homocisteina (čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti) tjedan dana prije Ramazana, 21. dan i 20 dana nakon Ramazana. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povremeno gladovanje ima povoljan utjecaj na promatrane čimbenike rizike za pojavu kardiovaskularnih bolesti.
Post u Judaizmu
Prema Mojsijevom zakonu Yom Kippur (Dan iskupljenja) je jedini dan kada se mora postiti. Yom Kippur je najsvečaniji i najvažniji dan u kalendaru jer uključuje kajanje od grijeha počinjenih u prošloj godina te traženje oprosta. Toga dana Židovi poste 25 sati od zalaska Sunca prethodne noći sve do zalaska Sunca sljedeće noći. Za vrijeme posta nije dozvoljeno raditi, imati seksualne odnose, kupati se, niti upotrebljavati kreme i nositi kožnate cipele.
Post počinje specijalnom večernjom službom, poznatom kao Kol Nidre, a preporučuje se da se za vrijeme posta daje milostinja. Sinagoga je opunomoćena da odredi dan posta u slučaju kada nesreća pogodi narod, poput kuge, gladi ili zle odluke koju ponekada donese vladar.
Post u hinduizmu
U Hinduizmu se posti kako bi duh nadjačao tijelo i kako bi se smanjila ljudska težnja prema materijalnom. Post je propisan u svim Ekadashi danima, a Ekadashi je sanskrtska riječ koja označava 11. dan lunarne druge nedjelje, dva puta u mjesecu (Bowker, 173). U Vedskim spisima se preporučuje potpuni post bez pijenja vode.
Svaka osoba od 9 do 90 godina, bez obzira na kastu, spol ili neku materijalnu osnovu, treba taj dan ispostiti kako bi duhovno napredovala. Oni koji ne mogu u potpunosti izdržati post, mogu slijediti Ekadashi konzumirajući hranu jednom dnevno i to popodne ili na večer. Predani vjernici tijekom dana poste, a noći provode budni u molitvi i meditaciji. Vjeruju da post briše sve grijehe i pročišćuje misli.
Tekst je izvorno objavljen u časopisu Astral u prosincu 2018. godine.
