Dvije jednostavne promjene u prehrani mogle bi smanjiti simptome iscrpljujućih mentalnih zdravstvenih stanja.
Istraživači sa Sveučilišta Bond u Queenslandu u Australiji otkrili su da dijete s ograničenim unosom kalorija mogu smanjiti simptome depresije i anksioznosti. Prema istraživanju – koje je obuhvatilo 25 studija u koje je bilo uključeno 57 000 odraslih – prehrana s niskim udjelom masti također može pomoći u ublažavanju anksioznosti.
Istraživači su otkrili da su koristi prehrane s niskim udjelom masti na mentalno zdravlje prvenstveno uočene kod osoba s "povišenim kardiometaboličkim rizikom". To je uključivalo one koji su patili od stanja poput pretilosti ili inzulinske rezistencije (koje se smatra potencijalnim prekursorom dijabetesa tipa 2).
Dijeta s ograničenim unosom kalorija sastoji se obično od oko 1500 kalorija dnevno. Osobama na dijeti se također savjetuje izbjegavanje prerađene hrane i proizvoda s visokim udjelom šećera. S druge strane, dijeta s niskim udjelom masti znači da manje od 30 posto unosa energije dolazi iz masti, što je razina koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
Objavljujući svoja otkrića u časopisu Annals of Internal Medicine, istraživači su rekli da, iako dijete s ograničenim unosom kalorija i niskim udjelom masti mogu pomoći u borbi protiv depresije i anksioznosti, kvaliteta podataka koji to podupiru niska. Stoga su preporučili svakom pacijentu koji pati od ovih problema da prethodno razgovara o potencijalnim promjenama u prehrani sa zdravstvenim djelatnikom.
Autori nisu nagađali o tome kako prehrana može pomoći u borbi protiv problema mentalnog zdravlja, ali prethodne studije su utvrdile vezu između hrane i raspoloženja. Australski istraživači su 2017. godine objavili studiju u časopisu BMC Medicine u kojoj su 33 osobe s teškom depresijom otpornom na lijekove pratile mediteransku prehranu tijekom tri mjeseca. Zatim su uspoređeni s 34 osobe s istim stanjem koje su nastavile sa svojom uobičajenom prehranom. Skupina na mediteranskoj prehrani iskusila je "značajno veće poboljšanje" simptoma nego kontrolna skupina. Osim toga, prošlogodišnje istraživanje na 3000 odraslih osoba pokazalo je da su, nakon šest godina, oni koji su se pridržavali mediteranske prehrane imali 16 posto manji rizik od razvoja depresije od ljudi koji se nisu pridržavali iste prehrane.
Mediteranska prehrana obično uključuje svježe proizvode, nemasno meso poput ribe i piletine te cjelovite žitarice, uz konzumiranje manje crvenog mesa i slatkiša. Profesorica Felice Jacka, stručnjakinja za nutricionističku psihijatriju i direktorica Centra za hranu i raspoloženje na Sveučilištu Deakin u Geelongu u Australiji, prethodno je za MailOnline izjavila da je uvjerena da postoji veza između prehrane i depresije. "Što se tiče mentalnog zdravlja, nama upravljaju naši crijevni mikrobi", rekla je profesorica Jacka.
Dodala je da je ključna prehrana bogata neprerađenom hranom s puno voća, povrća, graha, mahunarki i žitarica. Profesorica Jacka napomenula je da ova prehrana bogata vlaknima podržava zdrav crijevni mikrobiom.
Vlakna su vrsta složenih ugljikohidrata koji se nalaze u biljkama i koje naše tijelo ne može lako razgraditi. To znači da prolazi kroz probavni sustav sve do debelog crijeva gdje pomaže u hranjenju bilijuna mikroorganizama. Pozitivni učinci vlakana na raspoloženje dokazani su u pregledu 18 prethodnih studija, objavljenih u časopisu Nutritional Neuroscience 2023. godine.
Istraživači Sveučilišta u Adelaideu otkrili su da je za ljude koji su u riziku od depresije svakih dodatnih pet grama vlakana u prehrani povezano s pet posto smanjenja rizika od razvoja simptoma. Žene mlađe od 50 godina trebaju unositi 25 grama vlakana dnevno, dok je za žene starije od 50 godina preporučeni unos 21 gram. Muškarcima do 50 godina preporučuje se 38 grama vlakana dnevno, a nakon 50. godine 30 grama.
Stručnjaci su također upozorili da prehrana bogata ultraprerađenom hranom može negativno utjecati na mentalno zdravlje. Profesorica Jacka koautorica je studije objavljene u časopisu Clinical Nutrition prema kojoj se rizik od depresivnih simptoma povećava za 10 posto za svakih dodatnih 10 posto prehrane koja se sastoji od ultraprerađene hrane.
"Ako radite samo jednu stvar kako biste poboljšali svoje mentalno zdravlje prehranom, potpuno izbacite bezalkoholna pića, sladoled i čips", rekla je profesorica Jacka za MailOnline.
Iako su brojne studije utvrdile vezu između onoga što jedemo i mentalnog zdravlja, drugi stručnjaci upozoravaju da odnos možda nije tako jasan kao što se čini. Ističu da za ultraprerađenu hranu i depresiju ne postoji jasan uzrok i posljedica. Osim toga, primjećuju da pacijenti koji jedu puno ultraprerađene hrane također imaju veću vjerojatnost da će biti pretili, rjeđe vježbati i vjerojatnije pušiti, što bi sve moglo utjecati na njihovo mentalno blagostanje.
Simptomi depresije kreću se od trajnih osjećaja nesreće i beznađa do gubitka interesa za stvari u kojima je osoba prije uživala. Mnogi ljudi s depresijom također imaju simptome anksioznosti. Mogu postojati i fizički simptomi, poput stalnog osjećaja umora, lošeg sna, nedostatka apetita ili seksualnog nagona te raznih bolova. Uobičajeni simptomi anksioznosti uključuju osjećaj nemira ili napetosti, razdražljivost, lako umaranje i napetost mišića. Ukoliko osjetite ove simptome, potražite liječničku pomoć.
