Ideja povremenog posta je jednostavna: jedete manje tijekom određenog razdoblja i time poboljšavate metabolizam. No stvarnost je puno složenija. Novo istraživanje pokazuje da neke vrste povremenog posta ne mijenjaju pokazatelje metaboličkog ili kardiovaskularnog zdravlja.
Znanstvenici s Njemačkog instituta za humanu prehranu Potsdam-Rehbruecke (DIfE) proveli su studiju na 31 ženi s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću, koje su tijekom dva različita dvotjedna razdoblja pratile dva različita rasporeda povremenog posta tijekom dva tjedna. Rasporedi su bili od 8 do 16 sati ili od 13 do 21 sat – oblik povremenog posta poznat kao vremenski ograničena prehrana (TRE).
Iako se vrijeme unosa hrane razlikovalo, ostala pravila prehrane bila su jednaka: sudionice su jele kao i inače, te unosile jednaku količinu ukupnih kalorija. Takva studija naziva se izokaloričnom, jer unos energije ostaje isti.
Iako su žene izgubile nešto na težini, ostale koristi očekivane na temelju ranijih istraživanja – poput niže razine šećera u krvi, nižeg krvnog tlaka ili nižeg kolesterola – nisu se pojavile u podacima. To otvara pitanje koliko su zapravo učinkovite ovakve vremenski strukturirane metode prehrane, piše Science Alert.
"Prije opisani korisni kardiometabolički učinci možda su zapravo posljedica smanjenog unosa kalorija izazvanog TRE metodom, a ne samog skraćivanja vremenskog okvira za jelo", navode autori u objavljenom radu.
"U ovom gotovo izokaloričnom istraživanju nismo uočili poboljšanja metaboličkih parametara nakon dva tjedna TRE-protokola."
Nalazi upućuju na to da je za poboljšanje ključnih zdravstvenih parametara vjerojatno važnije smanjenje ukupnog kalorijskog unosa, nego samo ograničavanje vremena unutar kojeg se jede. Ipak, važno je imati na umu da je riječ o relativno maloj i kratkotrajnoj studiji.
Osim skromnog gubitka kilograma, istraživači su primijetili i promjene u njihovu biološkom ritmu. Vrijeme njihovih cirkadijalnih ritmova – uključujući i signale koji tijelo pripremaju za san – pomaknulo se ovisno o rasporedu prehrane.
To je još jedan dokaz da se naš biološki ritam može djelomično podešavati prema tome kada jedemo i pijemo, uz ostale čimbenike poput zalaska sunca. Takvi pomaci mogu biti povezani i s poznatim zdravstvenim rizicima kasnovečernjeg jedenja.
"Svi oni koji žele smršavjeti ili poboljšati metabolizam trebaju paziti ne samo na vrijeme kada jedu, nego i na ukupnu energetsku ravnotežu", poručuje biologinja i nutricionistica Olga Ramich iz DIfE-a.
Poboljšanje metaboličkog zdravlja ključno je u borbi protiv inzulinske rezistencije i dijabetesa. Buduća istraživanja poput ovog mogla bi promijeniti način na koji se strukturiraju prehrambene smjernice za osobe s takvim stanjima ili s povišenim rizikom njihova razvoja.
Znanstvenici planiraju nastaviti istraživati odnos između unosa kalorija i vremena unutar kojeg se one konzumiraju. Moguće je da u hipokaloričnim uvjetima (kada je unos kalorija smanjen) tajming ipak može imati dodatni utjecaj na biološke markere zdravlja.
Istraživanja različitih oblika povremenog posta i dalje se intenzivno provode, no studije se međusobno znatno razlikuju prema dopuštenoj prehrani, profilu sudionika, trajanju i zdravstvenim parametrima koje prate.
"Naši nalazi upućuju na to da je kalorijski deficit ključan za metabolička poboljšanja kod načina prehrane s vremenski ograničenim unosom hrane", zaključuju autori.
"Hoće li vrijeme unosa hrane u uvjetima smanjenog kalorijskog unosa dodatno pridonijeti metaboličkim promjenama i razlikuje li se optimalno vrijeme obroka među pojedincima, treba istražiti u budućim studijama."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Translational Medicine.
