Proljetni umor možeš pobijediti vitaminima i mineralima, a nutricionistica iz Body Creatora Sandra Crnko otkriva ti u kojem ćeš ih sezonskom voću i povrću pronaći najviše. Što češće uživaj u jagodama i zelenom lisnatom povrću i prštat ćeš od energije
Inače si aktivna i vesela osoba, no posljednjih dana osjećaš kronični umor, nikako se ne možeš koncentrirati na ono što radiš, a sukladno tome iz dana u dan tvoja bezvoljnost sve više i više raste? Prvo što ti pada na pamet je da je uzrok svemu ovome neki zdravstveni poremećaj i u tebi se rađa strah? Sve do sad navedeno može biti posljedica neke bolesti, no vjerojatnije je da si jedna od onih osoba koja proljeće, osim kroz ljepotu buđenja prirode, osjeća i kroz vlastite psiho-fizičke promjene, često nazivane ''proljetnim umorom''.
Što je ''proljetni umor'' i kako mu se oduprijeti?
Pod pojmom ''proljetni umor'' stručnjaci najčešće ističu nedostatak energije, koji počinjemo osjećati s prvim danima proljeća, a on je uzrokovan manjkom vitamina, prvenstveno C vitamina, i minerala, stvorenim konzumacijom masne, nezdrave i vitaminima i mineralima siromašne hrane tijekom zime. Odavno je poznato i to da neki ljudi promjene vremena osjećaju jače, a drugi slabije, tako da se i prilagodba na dulje i toplije dane proljeća ne smije zanemariti kod spominjanja ''proljetnog umora''.
Problem manjka vitamina i minerala u tijelu najlakše je riješiti odlaskom u ljekarnu i kupovinom jednog od niza multivitaminskih ili multimineralnih pripravaka dostupnih na tržištu, no to svakako nije i najzdraviji način. Puno kvalitetnije rješenje je odlazak na tržnicu i kupovina svježeg sezonskog voća i povrća, koje će te ''dignuti'' ne samo svojim bogatstvom prirodnih vitamina i minerala, već i jarkim bojama.
No koje je voće i povrće povezano isključivo s proljećem u našim krajevima, a ne nekim udaljenim zemljama, gdje se plodovi ubiru puno prije sazrijevanja i dostizanja prirodne i zdrave količine vitamina i minerala, kako bi do nas doputovali još uvijek ''svježi''?
Šećući tržnicom tijekom proljeća od svježeg voća koje zadovoljava navedene kriterije nećeš naići na previše izbora, ali svakako valja pažnju obratiti na jagode. Od povrća ustraj u kupnji i konzumaciji zelenog lisnatog povrća (špinat, blitva, kelj, mlado zelje), korabica, rotkvica, mladog luka, divljih šparoga, mladih artičoka i mladog krumpira.
Antistresne jagode
Jagoda se sastoji od 90 posto vode, malo šećera (10 posto), celuloze i nešto masnoće te je poznata kao jedna od najmanje kaloričnih vrsta voća. Primjerice 100 grama jagoda ima samo 35 kcal, što znači da je poželjno uvrstiti ju u svaku dijetu kojoj je cilj mršavljenje.
Jagoda također obiluje vitaminima koji stimuliraju naš imunološki sustav, posebno C-vitaminom. Da bismo se othrvali ''proljetnom umoru'' i putem jagoda zadovoljili dnevnu potrebu organizma za C-vitaminom, potrebno je pojesti 150 grama jagoda.
Osim C-vitamina, jagode su bogate i kalijem, koji pozitivno utječe na živčani sustav, rad bubrega i sniženje visokog krvnog tlaka, kalcijem koji je odličan za kosti, magnezijem za lakše podnošenje stresnih situacija te željezom, koje će dati energiju mišićima.
Jagode su odličan izvor folata(jedan obrok jagoda osigurava 20 posto preporučenih dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenolekoji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.
Pročitaj što je još važno da bi ti srce bilo snažno i zdravo!
Jagode su bogate i prehrambenim vlaknima i jednim obrokom zadovoljava se 16 posto preporučene dnevne potrebe za njima. Vlakna blagotvorno djeluju na probavni sustav, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.
Ako ste jedna od rijetkih osoba koje ne vole jagode, poslužite se njima ''izvana'' – u obliku pripravaka za kožu, jer su jagode u njima te koje potiču revitalizaciju kože, osvježavaju ten, sprječavaju stvaranje bora te zatežu kožu.
Sve blagodati kelja
Kelj je zeleno zeljasto povrće iz porodice kupusnjača, kao i kupus, i može prevenirati nastanak raka. Kelj sadrži 10-15 vrsta glukoinolata - organosumpornih spojeva koji djeluju na različite oblike raka, primjerice, rak dojke ili jajnika, dakle fitonutrijenata koji neutraliziraju potencijalno kancerogene tvari.
Kelj je siromašan kalorijama - 100 grama kelja ima samo 50 kcal, ali je izuzetno bogat mineralima poput mangana, kalcija, željezai magnezija te C vitaminom.
U sirovom kelju nalazimo nevjerojatnih 200 posto više C-vitamina od preporučenog dnevnog unosa, a u kuhanom čak 68 posto od preporučenog dnevnog unosa.
Kelj obiluje i vitaminom K, vitaminima B kompleksa i riboflavinom, a bogat je i karotenoidima, beta karotenom te luteinom i zeaksantinom.
Karotenoidi iz kelja su moćni antioksidansi koji štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala, sprječavaju štetne utjecaje UV zračenja na oči, štiteći ih od makularne degeneracije i katarakta.
Studije pokazuju da konzumiranje hrane bogate karotenoidima smanjuje rizik od razvoja katarakta i do 50 posto, pojačava djelovanje imnološkog sustava te pomaže u normalnoj funkciji reproduktivnih organa. Da bi se potpuno iskoristio sadržaj karotenoida iz kelja, treba ga jesti što kraće kuhanog.
Vitamin C iz kelja u organizmu onemogućava djelovanje slobodnih radikala, koji utječu na razvoj raka, oksidiranje kolesterola koji se zatim veže za stijenke žila i može uzrokovati srčano-krvožilne bolesti, uzrokovati bolne upale (astma, osteoartritis, reumatoidni artritis), prehlade i upale uha.
Riboflavin iz kelja potiče proizvodnju energije u stanicama i održava razinu ostalih B vitamina. Vitamin K pak sudjeluje u sintezi faktora za koagulacijukrvi.
Mangan iz kelja sudjeluje u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata te sudjeluje u sintezi masnih kiselina, neophodnih za održavanje zdravog živčanog sustava i važnih u procesu proizvodnje kolesterola za stvaranje hormona.
No važno je napomenuti kako kod osoba s bolestima bubrega i žučnog mjehura, kelj uzrokuje zdravstvene probleme zbog oksalata, tvari prirodno prisutne u svim živim bićima.
Također, u kelju nalazimo goitrogene, koji uzrokuju smetnje rada štitne žlijezde, no kuhanjem se količina ove tvari smanjuje.
U kelju su visoko zastupljena dijetetska vlakna - celuloza, hemiceluloza, polifruktani, galaktooligosaharidi, pektin - a ona održavaju normalnu razinu kolesterola, šećera, reguliraju rad crijeva i održavaju crijevnu mikrofloru.
Vlakna će ti također pomoći u mršavljenju.
Za mjerenje vitaminsko-mineralnog statusa i nutricionističko savjetovanje možeš se naručiti u nekom od Body Creator centara. Više info: www.bodycreator.com
Energija zelenog povrća
Zeleno lisnato povrće, kao što su blitva i špinat, jeftini su i dostupni svježi tijekom proljeća, a njihove dobrobiti za čovjekov organizam su višestruke.
Ovo povrće je izuzetno bogato luteinom - jakim antioksidansom koji štiti stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da je lutein, zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima od izuzetnog značaja u očuvanju zdravlja očiju, srca, grlića maternice te u jačanju obrambene funkcije imunološkog sustava.
Lutein je izrazito važan i za ljudsku kožujer pruža zaštitu od opasnih sunčevih zraka.
Oslobodi korisne sastojke povrća
Za razliku od voća, kojeg je najbolje jesti u prirodnom obliku, špinat i blitvu je potrebno termički obraditi jer se tek tada u njima oslobađaju korisni sastojci.
Zapamti – špinat i blitvu valja kuhati u nepoklopljenom loncu! U sirovom povrću lutein je zarobljen u staničnim strukturama, a kuhanje omogućava njegovu apsorpciju i povećava bioraspoloživost.
Uobičajenom prehranom unosimo oko 2,5 mg luteina na dan, no ta količina nije dovoljna. Za efikasnu zaštitu kože i očiju od sunčevih zraka potrebno je dnevno unijeti i do sedam miligrama.
.
