Powered by:
Svi znamo da svakodnevno dugotrajno sjedenje nije dobro za naše zdravlje, ali malo je ljudi svjesno toga koliko je šteta velika i kako se lako može izbjeći. Informiraj se o rizicima i izaberi jedno od ovih rješenja
Razvoj tehnologije omogućuje nam da sve više poslova radimo sjedeći ispred računala u toplom, ali taj napredak ima i negativne nuspojave jer je naše tijelo stvoreno za kretanje. Čak i ljudi koji rade isključivo intelektualne poslove trebaju određenu razinu fizičke aktivnosti jer ona pozitivno utječe na cijeli organizam, pa i naš mozak. Situaciju dodatno pogoršava činjenica što i veliku većinu slobodnog vremena provodimo sjedeći: nakon 8-satnog radnog dana u uredu sjednemo u automobil. Kad dođemo kući, sjednemo za stol večerati pa se zavalimo na kauč gledati TV ili igrati videoigre. Za potpuno opuštanje posegnemo za nezdravim grickalicama i zašećerenim napicima i tako svom zdravlju napravimo dodatnu štetu.
Svaki je korak bitan
Najnovija istraživanja otkrila su da čak i male količine kretanja mogu uvelike poboljšati zdravstveno stanje. Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može "poništiti" dan sjedenja u uredu, pokazuje studija sa Sveučilišta Columbia. Istraživači su promatrali 7999 zdravih osoba starijih od 45 godina koje su nosile monitore aktivnosti najmanje četiri dana u tjednu od 2009. do 2013. godine. Monitor je bilježio količinu i intenzitet tjelesne aktivnosti tijekom pet godina te pratio stopu smrtnosti i zdravstvene rizike koje su sudionici doživljavali. Studija je pokazala da bi zamjena 30 minuta sjedenja za laganu tjelesnu aktivnost smanjila rizik od ranije smrti za oko 17 posto. Ako su sudionici prakticirali zahtjevniju tjelovježbu, primjerice trčanje ili biciklizam, rizik od rane smrtnosti smanjivao se za 35 posto.
S druge strane rezultati studije Američkog udruženja za rak objavljene prošle godine utvrdili su da nedovoljno kretanje povećava rizik od pojave raka, koronarne bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa, bolesti bubrega, samoubojstva, KOPB-a, pneumonitisa, bolesti jetre, peptičkog ulkusa i drugih probavnih bolesti, Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, živčanih poremećaja i poremećaja muskulo-skeletnog sustava. Voditelji studije vjeruju da su za ove rezultate odgovorne i loše navike koje obično prate sjedilački način života (prejedanje, prekomjeran unos šećera i masti itd.). Nadamo se da su ovi argumenti dovoljni da preispitaš svoje zdravstveno stanje i preokreneš životne navike u svoju korist.
Na radnom mjestu
Ova saznanja svakako su zanimljiva i korisna, ali kako fizičku aktivnost uklopiti u prosječan radni dan u uredu? Evo nekoliko savjeta što činiti dok si na radnom mjestu:
- natjeraj se na česte odlaske do aparata za vodu (ionako pijemo premalo vode)
- parkiraj automobil daleko od ulaza da bi što dulje hodala pri dolasku i povratku (ili još bolje: idi biciklom na posao)
- zaboravi na lift i uvijek koristi stepenice, neka tvoja pauza bude aktivna - šeći oko zgrade ili hodaj stepenicama
- kratke sastanke i konzultacije jedan na jedan obavljaj u šetnji hodnikom, kao i telefonske razgovore
- isprobaj loptu za pilates umjesto klasičnog stolca i tijelo će ti stalno biti aktivno
- koristi vježbe istezanja koje su prilagođene uredskom prostoru i ne zahtijevaju posebne rekvizite.
Kod kuće
Kad promijeniš ritam na poslu, kreni s promjenama i u svom domu. Osnovna je prednost vježbanja kod kuće što možeš sama odrediti tempo i termin, a kako ne bi upala u rutinu, za inspiraciju ti mogu poslužiti mnogi videouradci s YouTubea, savjeti iz časopisa ili primjeri s društvenih mreža. I u tom kratkom vremenu od 30 minuta, s kojim predlažemo da započneš, trebala bi obaviti sve elemente treninga: zagrijavanje, aerobne vježbe, vježbe snage, istezanje i hlađenje. Evo nekoliko osnovnih savjeta koji će ti pomoći da vježbanje ugradiš u svoj dnevni ritam, da ti bude prirodno kao jedenje i spavanje:
- postavljaj si izazove i uvijek budi u potrazi za novim vježbama da izbjegneš dosadu
- nađi si sparing-partnera jer ćeš tako lakše ustrajati u vježbanju
- upiši vježbanje u svoj kalendar, kao sve ostale obaveze
- postavi si cilj, primjerice, da ćeš skinuti 5 kilograma ili se pripremiti za neku utrku.
Važno je da zadržiš ustrajnost, a motiviraj se imajući uvijek na umu činjenicu da je zaista malo truda potrebno da bi značajno unaprijedila svoje zdravlje. Moraš biti svjesna da promjena ustaljenog ponašanja ide vrlo sporo, ali bit će ti drago jednom kad zdrave navike ugradiš u svoj život. Istraživanja kažu kako su u prosjeku potrebna dva mjeseca, točnije 66 dana da bi se stvorila nova navika, a povremeno posrtanje ne utječe na ishod. Zato ne gubi vjeru u sebe, radi male promjene, bilježi svaki uspjeh i nikad, nikad ne odustaj jer svaki se korak računa.
