Powered by:
Ako ne možeš pregurati kroz dan bez popodnevnog drijemanja i tri šalice kave, a često nemaš ni snage ni volje za bilo što osim izležavanja na kauču, kriva je tvoja prehrana
Prije ručka si odlično, a poslije ručka hvata te fjaka i jedva držiš oči otvorene. Nemaš volje oprati suđe i pospremiti stol, jedino o čemu razmišljaš jesu fotelja ili krevet. Ne brini se, svi smo se više puta našli u toj situaciji. Zašto se osjećamo tako pospano, tromo i bezvoljno nakon obroka, čak i ako nije bio obilan? Razlog je u aditivu koji se nalazi u većini prerađene hrane.
Važnost fosfata u prehrani
Uz kalcij, fosfor je najzastupljeniji mineral u našem tijelu, zaslužan za normalnu pH vrijednost organizma i održavanje hormonalne ravnoteže, a usto je gradivni dio kostiju i zuba. Međutim, višak fosforne kiseline odnosno fosfata šteti organizmu. Naime, fosfati su soli fosforne kiseline i prirodno se nalaze u namirnicama poput:
- mesa, peradi i ribe
- jaja i mliječnih proizvoda
- žitarica
- orašastih plodova i sjemenki
- graha
- čokolade.
Takvi fosfati, prirodno prisutni u namirnicama, nisu štetni. Štoviše, obnavljaju kosti i zube, zaslužni su za oslobađanje i prijenos energije te su važni u brojnim metaboličkim procesima. No, anorganski fosfati, koji se upotrebljavaju kao aditivi u mnogim prerađenim namirnicama i pićima, štete organizmu.
To je potvrdilo istraživanje, objavljeno prošlog mjeseca u magazinu Circulation, koje tvrdi da se anorganski fosfat nalazi u čak 70 posto uobičajene prerađene hrane u Americi. Nutricionistica iz Medicinskog centra Sveučilišta u Kaliforniji, Dana Hunnes, za portal Healthline kazala je kako se anorganski fosfat koristi kao aditiv zbog produženja roka trajanja namirnica ili za poboljšanje okusa. Procijenjeno je da čak 40 do 70 posto namirnica poput gotove smrznute hrane i gaziranih pića sadrži ovaj aditiv.
Mišljenje o tome dao nam je i domaći magistar nutricionizma Nenad Bratković iz NutriKlinike. Anorganski fosfati mogu predstavljati opasnost na zdravlje čovjeka, budući da prekomjeran unos može utjecati na zdravlje kostiju, a eksperimentalnim studijama pokazano je kako postoji poveznica između povišenih vrijednosti fosfata i pojave karcinoma, no takve informacije trebaju još biti potvrđene budućim istraživanjima, kazao je. No, ono što još više zabrinjava jest činjenica da takve namirnice smanjuju volju za kretanjem, zbog čega se najčešće nakon obroka "prevrnemo" na kauč i odrijemamo.
Obrati pozornost
Iako mnogi od nas ne razmišljaju o aditivima u hrani jer nismo upoznati s njima, na anorganski bismo fosfat svakako trebali obratiti pozornost. Naime, razinu fosfata u tijelu reguliraju bubrezi. Dok će kod zdravih ljudi bubrezi metabolizirati anorganski fosfat po potrebi, oni koji imaju problema s bubrezima ili boluju od neke bubrežne bolesti mogu imati nereguliranu razinu fosfata u tijelu. Povrh toga, dobro je znati da naš organizam apsorbira svega 40 do 60 posto fosfata prirodno prisutnog u namirnicama, za razliku od anorganskog, kojeg pri konzumiranju organizam može apsorbirati i više od 90 posto. Zato je prehrana koja sadrži visoki postotak anorganskog fosfata opasna za bolesnike sa zatajenjem bubrega. Međutim, kakav je učinak takve prehrane na kardiovaskularno zdravlje u normalnoj populaciji bez zatajenja bubrega, nažalost, još uvijek nije dovoljno istraženo.
Izbjegavaj ove namirnice
Ono što jest istraženo već je spomenuti učinak anorganskog fosfata na volju za kretanjem. Fosfati su uključeni u normalne i za život neizostavne procese; od metaboličkih reakcija za dobivanje energije, pa do acidobazne ravnoteže (ravnoteže kiselosti i lužnatosti organizma). Ako dođe do narušavanja tog fino uravnoteženog sustava (primjerice zbog visokog unosa fosfata), moguće je da pojedine osobe osjete određene smetnje, objašnjava mag. nutr. Bratković. Stoga, želiš li aktivniji život i više elana za svakodnevne obaveze, razmisli o svojoj prehrani. Kako bi se poboljšali okus, tekstura, boja i vrijeme kuhanja te očuvala namirnica ovaj se aditiv najčešće nalazi u:
- konzerviranoj i brzoj hrani
- gotovoj i smrznutoj hrani
- prerađenom mesu i siru
- gaziranim pićima
- ledenim čajevima
- sportskim napitcima
- proteinskim pločicama
- pahuljicama
Bazira li se većina tvoje prehrane na takvim namirnicama, možda je vrijeme za promjenu. Nezdrave grickalice poput čipsa, smokija ili keksa zamijeni zdravom alternativom kao što su bademi ili indijski orasi. Izbaci iz jelovnika smrznute lazanje, gotove pileće odreske i tunu iz konzerve te izbjegavaj odlazak u fast food restorane. Umjesto toga pokušaj kupovati svježe namirnice (po mogućnosti organskog podrijetla) i pripremati svježe obroke kad god možeš. Primjerice, možeš nedjeljom isplanirati jelovnik za cijeli tjedan i tako si olakšati radne dane. Umjesto da nakon posla umorna i gladna smišljaš što ćeš skuhati, već ćeš imati isplanirano i samo trebaš uzeti kuhaču u ruke. Osim toga, tako nećeš doći u napast svratiti u obližnju pekaru pri povratku s posla.
Znamo da uz posao ili fakultet (te uz brojne druge obaveze) nije lako naći vremena za pripremu zdravog i svježeg ručka ili večere, no počneš li tako kuhati barem vikendom, imat ćeš velike koristi od toga. Osim što nećeš prespavati pola nedjelje nakon ručka, imat ćeš više energije za stvari koje voliš raditi. Odlučiš li zbog svog zdravlja promijeniti prehrambene navike, možeš se konzultirati i s nutricionistom koji će ti u tome pomoći.
