Dvije mlade osobe, uključujući studenticu Sveučilišta u Kentu, preminule su nakon izbijanja invazivnog meningitisa u Canterburyju. Još 11 ljudi iz istog područja nalazi se u bolnici i navodno su u teškom stanju. Većina oboljelih ima između 18 i 21 godinu, a među njima je više studenata., piše BBC.
Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) kontaktirala je više od 30 000 studenata, zaposlenika i članova njihovih obitelji te organizira hitnu podjelu antibiotika osobama koje žive ili rade u određenim zgradama kampusa. Specifičan soj bakterije još nije utvrđen.
Sveučilište u Kentu poručilo je da im je sigurnost studenata i osoblja prioritet te da blisko surađuju s javnozdravstvenim službama. Prema informacijama BBC‑a, izbijanje se povezuje s jednim društvenim događajem u Canterburyju, a epidemiolozi intervjuiraju oboljele kako bi identificirali njihove bliske kontakte.
Što je meningitis?
"Meningitis je upala slojeva tkiva koja prekrivaju mozak i kralježničnu moždinu (meninge) i prostor ispunjen tekućinom između meninge (subarahnoidalni prostor)", prema HeMED-u. Najčešće ga uzrokuju virusne i bakterijske infekcije, dok rjeđi uzroci mogu uključivati rak, gljivične infekcije ili reakcije na određene lijekove. Neki oblici virusnog i bakterijskog meningitisa su zarazni te se mogu prenijeti kašljanjem, kihanjem ili bliskim kontaktom.
Oko 70 % infekcija javlja se kod djece mlađe od pet godina, a najčešći uzročnici su enterovirusi. Virusni meningitis obično je blaži i češći od bakterijskog te najčešće pogađa osobe mlađe od 30 godina. Bakterijski meningitis, osobito meningokokni, često se pojavljuje u zatvorenim grupama poput škola, vrtića, vojarni i studentskih domova. Pneumokok je najčešći uzrok meningitisa u odraslih, a povećan rizik imaju alkoholičari te osobe s kroničnim upalama uha, sinusa ili pluća. Bakterijski meningitis je rjeđi, ali znatno ozbiljniji.
Simptomi meningitisa
Prema klinici Mayo, rani simptomi mogu nalikovati gripi, a razvijaju se tijekom nekoliko sati ili dana. Kod osoba starijih od dvije godine mogu se javiti:
- iznenadno visoka temperatura
- ukočen vrat
- jaka, neuobičajena glavobolja
- glavobolja praćena mučninom ili povraćanjem
- zbunjenost ili poteškoće s koncentracijom
- napadaji
- pospanost ili teškoće s buđenjem
- osjetljivost na svjetlost
- smanjen apetit i žeđ
- kožni osip
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se pojave simptomi poput groznice, jake i uporne glavobolje, zbunjenosti, povraćanja ili ukočenog vrata. Bakterijski meningitis može biti smrtonosan u roku od nekoliko dana ako se ne liječi na vrijeme, a odgađanje terapije povećava rizik trajnog oštećenja mozga ili smrti.
Liječenje meningitisa
Bakterijski meningitis
Akutni bakterijski meningitis zahtijeva hitno bolničko liječenje intravenskim antibioticima, a ponekad i kortikosteroidima. Antibiotici obično počinju djelovati nakon otprilike dva tjedna te smanjuju rizik komplikacija poput oticanja mozga i napadaja. Vrsta antibiotika ovisi o bakteriji koja uzrokuje infekciju, pa liječnik može započeti terapiju širokim spektrom dok se ne utvrdi točan uzročnik. Po potrebi liječnik može očistiti zaražene sinuse ili mastoide, kosti iza vanjskog uha koje se spajaju sa srednjim uhom. Sekundarni simptomi, poput edema mozga, šoka ili epileptičkih napadaja, liječe se dodatnim lijekovima, prema klinici Mayo. Bakterijski meningitis može se spriječiti cjepivima protiv Haemophilus influenzae tipa b (Hib), pneumokoka i više serogrupa meningokoka.
Virusni meningitis
Antibiotici nisu učinkoviti protiv virusnih infekcija. Kod blažih oblika preporučuje se mirovanje, dovoljan unos tekućine i lijekovi protiv bolova i povišene temperature koji se izdaju bez recepta. Liječnik može propisati kortikosteroide za smanjenje otekline mozga te antikonvulzive za kontrolu napadaja. Ako je uzročnik herpes virus, dostupni su antivirusni lijekovi. Virusni meningitis obično traje od 7 do 10 dana, ponekad i do dva tjedna.
Druge vrste meningitisa
Ako uzrok nije odmah poznat, liječnik može započeti kombinirano antivirusno i antibiotsko liječenje dok se ne postavi dijagnoza.
- Gljivični meningitis liječi se antifungalnim lijekovima, iako oni mogu imati ozbiljne nuspojave, pa se terapija često započinje tek nakon potvrde dijagnoze.
- Tuberkulozni meningitis liječi se specifičnom kombinacijom antibiotika.
- Neinfektivni meningitis uzrokovan alergijskom reakcijom ili autoimunom bolešću može se liječiti kortikosteroidima.
- Meningitis povezan s rakom zahtijeva liječenje osnovne maligne bolesti.
Moguće komplikacije
Neliječen ili kompliciran meningitis može dovesti do:
- oštećenja mozga
- gubitka sluha
- epilepsije
- gubitka vida
- slabosti udova
Rano prepoznavanje i pravovremeno liječenje ključni su za oporavak.
