Izraz "živčani slom" ljudi ponekad koriste za opis stresne situacije u kojoj privremeno ne mogu normalno funkcionirati u svakodnevnom životu. Uobičajeno je da se događa kada životne situacije postanu fizički i emocionalno zahtjevne.
Pojam se u prošlosti često koristio za pokrivanje raznih mentalnih poremećaja, ali danas ga više ne koriste stručnjaci za mentalno zdravlje. Slom živaca nije medicinski pojam, niti označava specifičnu mentalnu bolest. Ali to ne znači da je to normalan ili zdrav odgovor na stres. Ono što neki nazivaju živčanim slomom može ukazivati na temeljni problem mentalnog zdravlja kojem je potrebna pažnja, poput depresije ili anksioznosti ili akutnog stresa.
Simptomi živčanog sloma
Znakovi takozvanog živčanog sloma razlikuju se od osobe do osobe i ovise o uzroku. Upravo ono što predstavlja živčani slom također varira od jedne kulture do druge. Generalno se podrazumijeva da osoba više nije u stanju normalno funkcionirati. Na primjer, nije u stanju ići na posao nekoliko dana ili neki dulji period, izbjegava društvo i zakazane dogovore, ima teškoće s prehranom, spavanjem ili održavanjem osobne higijene. Niz drugih neobičnih ili disfunkcionalnih ponašanja mogu se smatrati znakovima i simptomima živčanog sloma, među kojima su:
- simptomi slični kao kod depresije, suicidalne misli i sklonost samoozljeđivanju
- tjeskoba praćena visokim krvnim tlakom, mišićnom napetošću, vrtoglavicom, problemima s trbuhom, drhtanje ruku
- nesanica
- halucinacije
- ekstremne promijene raspoloženja ili neobjašnjivi ispad
- panični napad, praćen boli u prsima, odmakom od stvarnosti i samog sebe, pretjeranim strahom i teškoćama s disanjem
- paronoja koja uključuje misli da osobu netko prati ili nadzire
- prisjećanje na traumatični događaj, zbog kojeg osoba možda ima nedijagnosticirani posttraumatski stres.
Uzroci živčanog sloma
Stres je najčešći uzrok živčanog sloma, a taj stres može biti uzrokovan vanjskim utjecajima kao što su:
- dugotrajna izloženost stresu na poslu
- nedavni traumatični događaj, poput smrti u obitelji
- ozbiljni financijski problemi poput ovrhe ili bankrota
- velika životna promjena, poput razvoda
- problemi sa spavanjem i nemogućnost opuštanja
- kronična medicinska stanja.
Kada posjetiti liječnika
Nije neobično ako se osoba ponekad osjeća bespomoćno, ali kada nije u stanju izvršavati svakodnevne zadatke to može biti znak da je mentalno stanje narušeno. Čim se primijete znakovi da je mentalno stanje narušeno treba se obrati liječniku koji može pomoći kod fizičkih simptoma i dati uputnicu za psihologa ili psihijatra. Njegovatelji bi također trebali kontaktirati liječnika što je prije moguće ako su zabrinuti zbog ponašanja ili mentalnog stanja voljene osobe.
Savjeti za samopomoć
Promjena navika može pomoći u sprečavanju živčanog sloma ili smanjiti njihovu učestalost i intenzitet. Pomaže:
- redovito vježbanje najmanje tri puta tjedno, ako je to neprihvatljivo isti učinak imat će i svakodnevna polusatna šetnja
- odlazak terapeutu ili sudjelovanje u savjetovalištima za upravljanje stresom
- izbjegavanje droga, alkohola, kofeina i drugih stimulansa
- redovno spavanje, najmanje šest sati u noći
- uključiti tehnike opuštanja u svoju svakodnevnu rutinu
- bolje se organizirati i u taj plan uvesti i vrijeme za odmor.
Izvori za članak: Mayo Clinic, Healthline
