Sudionici istraživanja koji su slijedili mediteransku prehranu s naglaskom na biljne namirnice i zeleni čaj smanjili su razinu određenih biomarkera povezanih s ubrzanim starenjem mozga.
Znanstvena istraživanja dosljedno potvrđuju da mediteranska prehrana donosi brojne zdravstvene koristi – od smanjenja rizika od kroničnih bolesti do poboljšanja zdravlja crijeva i mozga. Nova studija sugerira da "zelena" verzija mediteranske prehrane, koja uključuje nekoliko specifičnih supernamirnica i manje životinjskih proizvoda, može usporiti kognitivno starenje i štititi mozak.
Prema riječima Dafne Pachter, doktorandice na Sveučilištu Ben-Gurion u Izraelu i prve autorice studije, na dob mozga utječu različiti faktori, uključujući kronološku dob, genetiku i stil života. "Imamo načine kako utjecati na starost mozga, a to je bio cilj ovog istraživanja – ispitati kako prehrana utječe na markere uključene u taj proces."
Analizom promjena u određenim krvnim proteinima – biomarkerima – kod sudionika koji su 18 mjeseci slijedili zelenu mediteransku prehranu, istraživači su mogli "u stvarnom životu promatrati kako promjene u načinu života i prehrani utječu na proces starenja", kaže Pachter.
"Ovakav pristup omogućuje dinamičan pogled na zdravlje mozga, jer možemo otkriti biološke promjene puno prije nego se pojave simptomi. Mapiranjem proteinskih potpisa dobivamo dragocjene uvide u to kako intervencije poput prehrane mogu pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija tijekom starenja."
Što je zelena mediteranska prehrana?
Tradicionalna mediteranska prehrana temelji se na:
- velikim količinama voća, povrća i cjelovitih žitarica,
- zdravim mastima iz orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja,
- umjerenim količinama mliječnih proizvoda, ribe i crnog vina,
- malim količinama crvenog mesa, jaja, prerađene hrane, rafiniranih žitarica i dodanih šećera.
Zelena mediteranska prehrana je modificirana verzija koja preporučuje smanjenje ili izbacivanje životinjskih proizvoda u korist biljnih namirnica, objašnjava Martha Theran, registrirana dijetetičarka iz Pritikin Longevity Centra u Miamiju.
Najnovije istraživanje, objavljeno u časopisu Clinical Nutrition, fokusiralo se na namirnice bogate biljnim spojevima zvanim polifenoli, koji imaju protuupalna i antioksidativna svojstva, piše Everyday Health.
Ovaj način prehrane "jedan je od najmoćnijih alata koje imamo za zaštitu zdravlja srca i mozga", kaže Theran.
Zelena mediteranska prehrana može usporiti starenje mozga
Kako bi procijenili učinke prehrane na dob mozga, istraživači su analizirali podatke gotovo 300 sudionika iz studije DIRECT PLUS – dugoročnog istraživanja o povezanosti prehrane i zdravlja mozga.
Sudionici su nasumično raspoređeni u tri skupine koje su 18 mjeseci slijedile različite prehrambene režime:
- Standardnu zdravu prehranu
- Tradicionalnu mediteransku prehranu koja je uključivala orahe
- Zelenu mediteransku prehranu, koja je sadržavala vrlo malo crvenog i prerađenog mesa te uključivala orahe, zeleni čaj i vodenu supernamirnicu zvanu Mankai
Za procjenu dobi mozga korištene su magnetske rezonance (MRI), a u krvi sudionika mjerena su 87 različita proteinska biomarkera kako bi se utvrdilo razlikuju li se među osobama s različitim obrascima starenja mozga i jesu li te razlike povezane s prehranom.
Otkriveno je da su povišene razine dvaju proteina – galektina-9 (Gal-9) i dekorina (DCN) – povezane s ubrzanim starenjem mozga. No, razine tih proteina smanjile su se tijekom 18 mjeseci kod sudionika koji su slijedili zelenu mediteransku prehranu.
"To ukazuje na potencijalno pozitivan učinak na biološke procese povezane sa starenjem mozga putem modulacije krvnih proteina", kaže Pachter i dodaje da rezultati "naglašavaju važnost usvajanja zdravog prehrambenog obrasca, posebno zelene mediteranske prehrane bogate polifenolima, kao mogućeg načina zaštite mozga."
Zelena mediteranska prehrana donosi i druge zdravstvene prednosti
Starenje mozga uključuje postupni gubitak neurona i smanjenje moždanog tkiva, što može dovesti do kognitivnog pada i drugih neuroloških problema, objašnjava Pachter.
"Iako se starenje ne može spriječiti, naše istraživanje ispitivalo je kako prehrambena intervencija tijekom 18 mjeseci može utjecati na te procese."
Rezultati ove studije u skladu su s prethodnim istraživanjima istog tima. Studija iz 2022. pokazala je da su i tradicionalna i zelena mediteranska prehrana usporile atrofiju mozga povezanu sa starenjem za oko 50 posto tijekom 18 mjeseci. Još jedno istraživanje iz 2024. pokazalo je da obje prehrane poboljšavaju kontrolu šećera u krvi i imaju neuroprotektivne učinke na starenje mozga.
"Zelena mediteranska prehrana dodatno pojačava prednosti tradicionalne verzije jer stavlja veći naglasak na namirnice bogate polifenolima, poput zelenog čaja, oraha i drugih biljnih namirnica", kaže Theran. "Iako je tradicionalna mediteranska prehrana već vrlo zdrava, ‘zelena’ verzija je dodatno dodatno usmjerena na očuvanje zdravlja mozga."
Dobrobiti za mozak koje su uočene u ovoj studiji sugeriraju da zelena mediteranska prehrana može biti potencijalno prirodan način usporavanja kognitivnog pada povezanog sa starenjem, dodaje Theran.
Ograničenja studije
Studija je uglavnom uključivala muškarce, kaže Pachter, "pa je potrebno potvrditi primjenjivost rezultata na žene."
Istraživački tim koristio je magnetsku rezonancu (MRI) kako bi odredio tzv. dob mozga svakog sudionika. Prema riječima Dafne Pachter, MRI pruža pouzdan biomarker, no važno je naglasiti da se ne radi o kliničkoj dijagnozi niti o izravnoj mjernoj vrijednosti kognitivnih sposobnosti prije i nakon intervencije.
Sljedeći korak istraživačkog tima je proširenje i potvrda dodatnih varijabli koje bi mogle poslužiti kao rani pokazatelji povećanog rizika od kognitivnog pada. To bi moglo omogućiti intervenciju prije nego se pojave simptomi.
Savjeti za usvajanje zelene mediteranske prehrane
Kako biste pojačali zaštitni učinak mediteranske prehrane na mozak, Theran predlaže sljedeće korake:
- Uključite jednu do dvije šalice zelenog čaja u dnevnu rutinu.
- Jedite šaku oraha većinu dana.
- Dodajte više lisnatog povrća i biljnih proteina poput leće, graha, tofua, oraha te drugih zelenih namirnica.
Smanjite unos crvenog i prerađenog mesa. Umjesto toga birajte ribu, perad ili biljne proteine.
Unosite više polifenola konzumiranjem bobičastog voća, začinskog bilja, maslinovog ulja i zelenog povrća.
Rezultati studije sugeriraju da ove male promjene "mogu stvoriti mjerljive razlike u markerima starenja mozga", kaže Theran.
