Zaista "padnemo" u san, pokazuje novo istraživanje. Umjesto da polako tonemo u san, mozak naglo prelazi u stanje spavanja nakon što prijeđe određenu točku preokreta.
Koristeći snimke mozga tisuća dobrovoljaca, istraživači s Imperial Collegea u Londonu (ICL) i Sveučilišta Surrey u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrili su iznenadnu promjenu u električnoj aktivnosti mozga otprilike 4,5 minute prije nego što zaspimo.
"Otkrili smo da je proces usnivanja zapravo bifurkacija – dakle, nagla promjena, a ne postupan prijelaz – s jasnom ‘točkom preokreta’ koju je moguće predvidjeti u stvarnom vremenu", objašnjava neuroznanstvenik Nir Grossman s Imperial Collegea London.
"Mogućnost praćenja procesa usnivanja kod svake osobe ima duboke implikacije za naše razumijevanje procesa spavanja i razvoj novih tretmana za ljude koji imaju poteškoća s uspavljivanjem."
Tim znanstvenika je razvio model koji je pretvorio 47 značajki moždane aktivnosti zabilježene elektroencefalogramom (EEG) u apstraktni matematički prostor. Na taj su način mogli precizno zabilježiti promjene u mozgu između trenutka odlaska na spavanje i samog početka sna. Kada se te promjene prikažu kao putanja, izgledaju poput lopte koja se kotrlja niz sve strmiju padinu prema padu - dok naposljetku – ne "padne" u san.
Koristeći ovaj model, samo jedno noćno snimanje moždane aktivnosti bilo je dovoljno da se predvidi vrijeme uspavljivanja u sljedećim noćima s 95 posto točnosti, uz pogrešku u procjeni točke preokreta od svega 49 sekundi, piše Science Alert.
"Sada možemo uzeti pojedinca, izmjeriti aktivnost mozga i u svakoj sekundi reći koliko je daleko od sna – s preciznošću koja dosad nije bila moguća", rekao je Grossman za časopis New Scientist.
Ovo je temeljni novi uvid u nešto što većina nas uzima zdravo za gotovo. Osim boljeg razumijevanja zdravog sna, ovo otkriće može pomoći stručnjacima u dijagnosticiranju i liječenju poremećaja spavanja poput nesanice i pretjerane pospanosti tijekom dana, pa čak i u razvoju tehnologije koja bi služila za upozoravanje umornih i pospanih vozača.
Osim toga, ova bi metoda mogla poslužiti i za preciznije praćenje dubine anestezije tijekom operacija te kao pokazatelj općeg zdravlja mozga.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Neuroscience.
