Iako nam neće eksplodirati trbuh, prejedanje može biti štetno za zdravlje, posebno ako se događa često
Sigurno vam je poznat onaj osjećaj nakon obilnog obroka kada se osjećate kao da će vam trbuh eksplodirati. Iako nećete uistinu eksplodirati, neke će se štetne stvari dogoditi vašem organizmu. Sigurno već znate što se događa ako se konstantno prejedate, no znate li što se s vašim tijelom događa već nakon jednog obilnog obroka?
Prejedanje remeti pravilan rad organizma
Odmah nakon obilnog obroka javit će se nekoliko kratkotrajnih posljedica, a one su:
- Žgaravica
- Umor
- Bol u trbuhu
- Povišena razina šećera u krvi.
Želudac se širi kako jedemo, a kada je pun do određene granice šalje mozgu signal da smo siti i da prestanemo jesti. Ako takav signal zanemarimo i nastavimo jesti, želudac se dodatno širi, izvan svojih normalnih granica i počinje pritiskati okolne organe, prenosi Eating Well. "Prekomjerni unos hrane može izazvati nelagodu u probavnom sustavu i dovesti do pojave žgaravice", ispričala je nutricionistica Lauren Harris-Pincus. Žgaravica se javlja kada se želučana kiselina počne podizati kroz jednjak te izaziva pečenje i kiselkast okus u ustima. Harris-Pincus dodaje i kako je prejedanje posebno loše u kasnim večernjim satima jer ležanje nakon obroka samo povećava šansu pojave žgaravice.
Prejedanje također izaziva umor jer tijelo svu energiju usmjeri na probavu hrane, a samim time nas tjera na san što opet dovodi do žgaravice. Još jedan razlog zašto smo umorni nakon velikog obroka je nagli skok razine šećera u krvi koji je praćen jednako naglim padom. Kako obično završimo obrok desertom, tako visoka razina ugljikohidrata zahtijeva i veću proizvodnju inzulina.
Kako si pomoći, ako se prejedemo?
Prvo i osnovno, ako se prejedanje ne događa često, ne bismo se trebali previše uzrujavati, poručuje nutricionistica Lauren Manaker. Važnije je paziti na svakodnevnu prehranu, a ako nam se s vremena na vrijeme dogodi da se prejedemo, primjerice za blagdane ili rođendane, posljedice za zdravlje neće biti velike.
Ipak, tijelo se nakon prejedanja može osjećati loše pa Manaker navodi nekoliko savjeta kako si trenutno olakšati nelagodu. Za olakšanje tegoba koje osjećamo nakon prejedanja preporučuje grickati svježi korijen đumbira ili popiti čaj od đumbira. Olakšanje donosi i korijen sladića. Nutricionistica preporučuje i kratku šetnju nakon jela koja će pomoći da ne krenemo prema krevetu jer bi to značilo i veća šansa pojave žgaravice. Dobra je ideja i izbjegavati pjenušava pića te se držati vode.
Što ako se prejedamo često i kako prestati?
Učinci dugotrajnog prejedanja su nešto opasniji:
- Debljanje
- Povećan rizik dijabetesa tipa 2
- Inzulinska rezistencija
- Leptinska rezistencija
- Povišene razine masnoće u krvi.
Jasno nam je da prekomjerni unos hrane može dovesti do debljanja, no nakupljeni kilogrami nose druge rizike. Prejedanje može uzrokovati inzulinsku rezistenciju, stanje u kojem stanice ne mogu primiti glukozu koju donosi inzulin. Zbog toga razina šećera u krvi ostaje visoka, a samim time dovodimo se u opasnost razvijanja dijabetesa tipa 2. Osim inzulinske, može se javiti i leptinska rezistencija zbog koje mozak ne dobije signal da smo siti te se nastavljamo prejedati. Ovisno o odabiru hrane, može doći i do povišene razine masnoće u krvi što stavlja dodatno opterećenje na krvožilni sustav.
Harris-Pincus objašnjava i kako konstantno prejedanje širi naš želudac. "Kada konstantno unosimo velike količine hrane, želudac se prilagođava i širi kako bi smjestio višak hrane. Zbog toga će i potreba za hranom svakodnevno rasti, a najbolji način kako to izbjeći je slušati svoje tijelo i prestati jesti kada smo siti", objasnila je nutricionistica Harris-Pincus.
Manaker dodaje kako trebamo obratiti pažnju i zašto se prejedamo, dolazi li takva potreba uistinu iz gladi ili zbog stresa te druge emotivne traume. Često se događa i da se osobe izgladnjuju tijekom dana pa se prejedaju u večernjim satima. Nutricionistica savjetuje da nikada ne dopustimo da glad postane toliko velika da se ne možemo kontrolirati kod unosa hrane te da je bolje pojesti manji među obrok, nego dopustiti da nas "uhvati" nekontrolirana glad. Također je dobro usporiti dok jedemo i temeljitije žvakati hranu.
