Crijeva i mozak povezana su više nego što smo svjesni, a upravo tu činjenicu koriste znanstvenici koji su izdvojili određene sojeve "dobrih" bakterija i nazvali ih psihobiotici
Sigurno si do sada čula za probiotike, odnosno skupinu "dobrih" bakterija koje nastanjuju naša crijeva i pružaju nam brojne benefite kako za zdravlje probavnog sustava tako i cijelog tijela. Možda si čula i za prebiotike, odnosno spojeve kojima se "dobre" bakterije hrane, no postoji potpuno nova skupina dodataka prehrani koja se zove psihobiotici.
Što su psihobiotici?
Psihobiotici su zapravo istog oblika kao probiotici, ali se radi o pomno odabranim sojevima bakterija koje dokazano djeluju na naše mentalno zdravlje, za MindBodyGreen ispričala je doktorica znanosti Julia J. Rucklidge. Baš kao što su kapsule probiotika pune živih bakterija koje se razmnožavaju u našim crijevima, tako i kapsule psihobiotika sadrže bakterije koje se također nastanjuju u našim crijevima, a utječu na zdravlje mozga.
Povezanost probavnog sustava i mozga je već dokazana, a znanstvenici su uspjeli izolirati određene bakterije koje svojim djelovanjem prelaze crijevno-moždanu os i imaju pozitivan učinak na raspoloženje, količinu stresa te druga stanja vezana uz mozak.
Kako "dobre" bakterije djeluju na raspoloženje?
"Ovo je nova grana znanosti koja je u posljednje vrijeme vrlo brzo napredovala", dodala je Rucklidge. U našim crijevima žive milijarde sojeva bakterija pa je sam proces određivanja koje bakterije pozitivno utječu na koji dio tijela iscrpan posao. Ipak, neki sojevi su se pokazali djelotvorniji od ostalih pa tako imamo primjerice Lactobacillus plantarum PS128 koji povećava razinu dopamina i serotonina u krvi te utječe na anksioznost i stres. Još jedan soj, Lactobacillus helveticus NS8, dokazano podiže razinu serotonina i drugih faktora koji utječu na živčani sustav.
Psihobiotici kao lijek za mentalna oboljenja?
Iako su istraživanja u ranoj fazi i radi se o, kako dodaje Rucklidge, vrlo mladoj grani znanosti, psihobiotici već pokazuju obećavajuće rezultate za liječenje stanja poput anksioznosti, depresije ili kroničnog stresa, a znanstveni timovi poput onog na Sveučilištu Cambridge istražuju i njihovu primjenu kod Alzheimerove bolesti i autizma.
Prošle je godine Phil Strandwitz, voditelj kompanije Holobiome koja posjeduje najveću zbirku bakterija koje žive u ljudskom probavnom sustavu, izjavio da prve studije na ljudima očekuju kroz godinu dana. Razvoj lijekova za osobe koje nisu neurotipične i pate od brojnih poremećaja mentalnog zdravlja već je godinama u zastoju, no Phil i njegov tim to pokušavaju promijeniti.
Na tržištu već možemo pronaći žive bakterije koje dokazano djeluju na mentalno zdravlje, ali one još nisu deklarirane kao takve. Dok ne dobijemo rezultate navedenih studija oni su nam najbolji izbor. Također je važno ako pijemo "dobre" bakterije u jelovnik uvrstiti hranu bogatu prebioticima.