Plave zone, regije diljem svijeta u kojima ljudi navodno žive znatno dulje od prosjeka, poznate su kao mjesta gdje su ljudi otkrili tajnu zdravog života.
Međutim, nedavna studija dovela je u sumnju valjanost Plavih zona, sugerirajući da dugovječnost u tim regijama možda ima manje veze sa zdravstvenim navikama, a više s lošim vođenjem evidencije ili prijevarama. Iako je ova studija—koja nije nije recenzirana—objavljena još u ožujku, privukla je pozornost na društvenim mrežama nakon što je autor studije Saul Justin Newman, znanstveni suradnik na Oxfordskom institutu, osvojio je Instagram Nobelovu nagradu za demografiju, nagradu za satiričnu znanost, za ovo istraživanje u rujnu.
Dakle, je li koncept Plave zone službeno razotkriven? Evo što trebate znati.
Što su Plave zone?
Plave zone su regije širom svijeta poznate po tome što imaju veći postotak stogodišnjaka (i starijih) od uobičajenog. Popularizirao ih je Dan Buettner u svojoj knjizi "Plave zone" iz 2005., a kasnije su bile fokus istraživanja u American Journal of Lifestyle Medicine, te se pojam počeo odnositi na pet područja: Okinawa, Japan; Sardinija, Italija; poluotok Nicoya, Kostarika; Ikaria, Grčka; i Loma Linda, Kalifornija.
Ova područja dijele devet životnih karakteristika za koje je Buettner tvrdio da su odgovorne za izvanrednu dugovječnost njihovih stanovnika, uključujući prehranu biljnom hranom, jake društvene veze, redovitu tjelovježbu i – što je najkontroverznije – ispijanje dnevne porcije crnog vina.
Što je pokazalo istraživanje Plave zone?
Novo istraživanje sugerira da ova područja dugovječnosti možda i nisu tako nevjerojatna kao što se čine.
Newman je analizirao podatke iz gradova diljem SAD-a, Francuske, Engleske, Japana i Italije i otkrio značajne probleme s dokumentacijom o dobi. Na primjer, samo 18 posto potvrđenih 'superstogodišnjaka' imalo je rodni list; u SAD-u niti jedan 'superstogodišnjak' nije imao ovu dokumentaciju. "Uvođenje potvrde o rođenju na državnoj razini podudara se s naglim smanjenjem broja 'superstogodišnjaka'", navodi se u Newmanovoj studiji.
"Ova međunacionalna usporedba je stvarno jako važna za validaciju", rekao je za Health dr. Neil Mehta, profesor epidemiologije na Medicinskom ogranku Sveučilišta u Teksasu. "Mislim da je istraživanje pokazalo da tamo gdje vidimo visoku razinu 'superstogodišnjaka', da su to također mjesta gdje nismo imali dobre izvještaje o dobi".
Newman je također izrazio zabrinutost zbog prijevara u sustavu. "Prijavljeno je da su ljudi živi, iako nisu bili, jer je obitelj još uvijek prikupljala mirovine za te ljude", izjavila je za Health Brittany Busse, dr. med., liječnica i suosnivačica Vitel Healtha. Umjesto promicanja dugovječnosti, ustvrdio je Newman, neke navodne Plave zone - Sardinija, Ikarija i Okinawa - povezuju se s nepismenošću, siromaštvom, visokim stopama kriminala i kratkim prosječnim životnim vijekom.
Iako studija nije recenzirana, ona još uvijek daje "jake argumente", rekao je za Health dr. Jagdish Khubchandani, profesor javnog zdravlja na Sveučilištu New Mexico State.
Dakle, vrijede li još uvijek Plave zone?
Stručnjaci kažu da Newmanova studija postavlja pitanja o tome imaju li mjesta označena kao Plave zone stvarno veći postotak stogodišnjaka od uobičajenog.
Ali Mehta je rekao da, ako se proširi definicija Plavih zona kako bi se usredotočilo na izniman prosječni životni vijek i sveukupno zdravlje, čimbenike koje on smatra važnijima od samog statusa stogodišnjaka, taj koncept ostaje. Mnoge regije još uvijek su u skladu s životnim karakteristikama koje je Buettner identificirao, a dodatna područja - poput dijelova Francuske i nordijskih zemalja - također bi se mogla kvalificirati.
"Nije samo u pitanju broj ljudi koji su dosegli ekstremnu dob, već kolika je razina zdravlja i smrtnosti cijele populacije", rekao je Mehta.
Ipak, Khubchandani je istaknuo da stilove života povezane s Plavim zonama nije uvijek lako ponoviti. "Što znači javno zdravstvo kada većina ljudi ne može ići na ta mjesta ili živjeti načinom života koji se reklamira kao stvarno zdrav način života?", rekao je. "Moja briga je: možemo li usvojiti ove stilove života u suvremenim situacijama u našim zajednicama?"
Kako povećati dugovječnost?
Dok su neke tvrdnje o Plavim zonama možda pretjerane ili temeljene na pogrešnim podacima, Busse je rekla da su navedeni aspekti načina života povezani s Plavim zonama doista moćni alati za poboljšanje cjelokupnog zdravlja.
"Mislim da ne bismo trebali izbaciti preporuke koje su dio metodologije Plave zone", dodala je Busse. "Ne bih voljela da ljudi misle da trebaju prestati jesti povrće i družiti se jedni s drugima i vježbati jer su rekli da Plave zone nisu vjerodostojne i da im neće pomoći da žive do 100 godina".
Zapravo, mnoge se navike preklapaju s načinom života koji je preporučio American College of Lifestyle Medicine:
- Cjelovita hrana, biljna prehrana: uključite povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice u svoje obroke. Smanjenje prerađene hrane i viška šećera također može pomoći u smanjenju rizika od kroničnih bolesti.
- Tjelesna aktivnost: Svakodnevno kretanje, bilo da se radi o hodanju ili vježbanju, važno je za održavanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.
- Upravljanje stresom: Prakse svjesnosti poput meditacije ili uzimanja pauza za opuštanje mogu smanjiti učinke kroničnog stresa .
- Oporavljajući san: Ciljajte na sedam ili više sati kvalitetnog sna po noći kako biste svom tijelu dali vremena za oporavak i punjenje.
- Jake društvene veze: Izgradnja i njegovanje odnosa s obitelji, prijateljima i grupama u zajednici može značajno poboljšati mentalno i emocionalno blagostanje. Osim toga, može pridonijeti osjećaju svrhe kako starite, rekla je Busse.
Međutim, jedan aspekt načina života u Plavoj zoni - umjerena konzumacija vina - ostaje kontroverzan. “American College of Lifestyle Medicine ne preporučuje alkohol, a većina liječnika za dugovječnost ne vjeruje u pijenje alkohola”, dodala je Busse.
