Pandemija covida "izgledat će bezazleno" u usporedbi s onim s čime će se čovječanstvo suočiti zbog sve većeg porasta broja superbakterija otpornih na postojeće lijekove, upozorila je prof. Sally Davies, bivša glavna medicinska službenica Engleske.
Uobičajene infekcije ubit će milijune ako se ne poveća otpornost na lijekove i smanji zlouporaba antibiotika, kaže profesorica Sally Davies prema The Guardian. Davies, koja je sada posebna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za antimikrobnu rezistenciju (AMR), izgubila je svoje kumče prije dvije godine zbog neizlječive infekcije.
Infekcije otporne na lijekove već ubijaju najmanje 1,2 milijuna ljudi godišnje. Davies upozorava da nas čeka mračna budućnost, ako se svijet u sljedećem desetljeću ne uhvati u koštac s ovim problemom jer je taj problem veći i od utjecaja klimatskih promjena na naše zdravlje. "Čini se da ima puno ljudi s neizlječivim infekcijama i morali bismo izolirati te ljude koji se ne mogu izliječiti kako ne bismo zarazili svoje obitelji i zajednice. Tako da je to stvarno katastrofalna slika. U usporedbi s tim neke varijante covida djelovale bi poput bezazlene bolesti", rekla je Davies.
Što je antimikrobna rezistencija?
Prema HZJZ – antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do tada koristili u liječenju infekcija koje takvi mikroorganizmi uzrokuju. Zbog razvoja AMR-a se često u liječenju koriste skupi, manje dostupni, nerijetko i ekonomski neodrživi lijekovi, a ponekad i ne postoji terapijsko rješenje zbog pojave bakterija rezistentnih na sve postojeće antibiotike. Razlog sve većeg broja multirezistentnih mikroorganizama, iako ne jedini, je u sve većoj i nekritičnoj uporabi antibiotika, čime bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine djelovanja lijekova.
Ponekad nepotrebno uzimanje antibiotika kod nedokazanih bakterijskih infekcija u humanoj medicini, npr. kod prehlade i gripe, nekritična uporaba u veterinarskoj medicini, ali i u namirnicama, sigurno su doprinijele sve većoj antimikrobnoj rezistenciji. AMR je složeni problem koji utječe na cijelo društvo i potječe od mnogih međusobno povezanih čimbenika. Široko rasprostranjen otpor na antibiotike učinio bi velik dio suvremene medicine previše rizičnim, utječući na porode carskim rezom, intervencije protiv raka, transplantacije organa.
Hrvatska se u cilju rješavanja problema AMR-a pridružila projektu Europska zajednička akcija o antimikrobnoj rezistenciji i infekcijama povezanih s rezistentnim mikroorganizmima ("Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infection", EU-JAMRAI) djelovanjem Službe za mikrobiologiju HZJZ-a. U njemu sudjeluje 47 organizacija iz 22 zemlje članice EU-a, piše HZJZ.
Prošlog je tjedna vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila nacionalni akcijski plan o AMR-u, s obvezama smanjenja upotrebe antimikrobnih sredstava kod ljudi i životinja, jačanja nadzora infekcija otpornih na lijekove i poticanja industrije na razvoj novih lijekova i cjepiva.
Pokrećući plan, Maria Caulfield, ministrica zdravstva, rekla je: "U svijetu koji se oporavlja od dubokog utjecaja pandemije covida, međunarodna suradnja i spremnost na globalne zdravstvene izazove poprimili su neviđenu razinu važnosti"
Davies koja je više od desetljeća upozoravala na ovaj problem, rekla je kako ju je najviše pogodilo kada je njezino kumče, Emily Hoyle, umrlo od infekcije otporne na lijekove u dobi od 38 godina. Hoyle je bolovala od cistične fibroze i prošla je dvije transplantacije pluća prije nego što je bila zaražena bakterijom Mycobacteroides abscessusom, koja je bila otporna na liječenje.
"Tim koji ju je liječio pokušao je sve. Znala je otprilike šest mjeseci prije smrti da se neće moći izliječiti i da će vjerojatno umrijeti od toga. Imala je lijepu smrt – bila je vrlo dostojanstvena, smijala se, šalila, olakšala je situaciju mužu, obitelji, svima nama. Bila je vrlo posebna. No, dala mi je dopuštenje da koristim njezinu priču kao primjer i njezina smrt ojačala je moju odlučnost za pokretanjem ključnih mjera", rekla je Davies.
Davies je objasnila kako je najgora situacija u subsaharskoj Africi gdje je jedna od pet smrti uzrokovana AMR-om kod djece mlađih od pet godina.
Povezanost klimatske krize i porasta broja infekcija
Mnoge su zemlje također teško pogođene klimatskom krizom i Davies je istaknula kako da su ta dva problema međusobno povezana. "Ako ne kontroliramo i ne ublažimo AMR, više će ljudi umrijeti od toga nego od posljedica klimatskih promjena", rekla je. Klimatske promjene mogu djelovati na mnogo načina, ali razmislite o poplavnoj vodi, kanalizaciji, olujama i onome što one šire, nedostatku čiste vode ako imate sušu, jedno je sigurno, porast će broj bakterija, a time i infekcija", objasnila je.
Postoje globalni napori da se smanji neodgovarajuća uporaba lijekova kao što su antibiotici u medicini, iako je pandemija covida usporila napredak u mnogim tim inicijativama. Posljednjih godina stvoreno je i nekoliko novih vrsta antibiotika, a problem je "kompliciran" jer uključuje jednako sektore poput poljoprivrede i ljudskog zdravlja.
Upotreba antibiotika u uzgoju životinja
Više od dvije trećine antibiotika upotrebljava se na farmama s domaćim životinjama, obično zbog poticanja rasta životinja ili sprječavanja infekcija u pretrpanim, nehigijenskim uvjetima, umjesto da se antibioticima liječe samo specifične infekcije, objasnila je Davies.
"Neka su azijska ribogojilišta ubacivala antibiotike u riblju hranu, dijelom zato što je jeftinija, ali i zbog nedostatka istraživanja o tome koje se infekcije javljaju kod lokalnih vrsta riba, kao što je tilapija, i koja su cjepiva potrebna za suzbijanje infekcija", rekla je Davies.
"Ako upotreba antibiotika nije odgovarajuća i pažljiva, riskirate da stvarno izmakne kontroli“, nadodala je Davies.
Također je istaknula kako životinje i ljudi, izlučuju do 80 antibiotika koje uzmu i tako kontaminiraju okoliš. A k tomu, tvornice koje proizvode antibiotike možda ne kontroliraju svoje otpadne vode i na taj način dopuštaju da "izrazite količine" antibiotika uđu u vodovodne sustave.
Genomika (novo područje genetike) i primjena umjetne inteligencije "jačaju" znanja o novim antibioticima. Davies se nada da će programi poticanja farmaceutskih tvrtki za stvaranje novih antibiotika uroditi plodom.
U idealnom slučaju, takve lijekove trebalo bi držati u rezervi kao posljednje sredstvo ako postojeći lijekovi ne uspiju djelovati, tako da bakterije ne razviju otpornost na njih. Međutim, to bi bilo teško ostvarivo jer je tvrtkama teško jamčiti povrat ulaganja u istraživanje i razvoj, piše The Guardian.
Različite zemlje istražuju alternativne načine financiranja, kao što je model pretplate NHS-a Engleske, plaćanjem fiksne godišnje naknade za pristup antimikrobnim lijekovima, bez obzira na korištenu količinu.
Davies je članica UN-ove mreže globalnih lidera za AMR. U rujnu će UN održati sastanak na visokoj razini o tom pitanju, a skupina se zalaže za ostvarenje ciljeva do 2030. godine, uključujući smanjenje smrti od AMR-a širom svijeta za 10 posto i upotrebe antimikrobnih sredstava u poljoprivredi za najmanje 30 posto.
