Powered by:
Jogurt, lisnato povrće i kiseli kupus samo su neke od namirnica koje pomažu pri poremećaju probave uslijed uzimanja antibiotika. Zašto su dobre za probavu otkrila nam je gastroenterologinja.
Infekcije i bakterije koje su prije više od 80 godina dovodile do smrti, danas se lako liječe primjenom antibiotika. Međutim, antibiotici ne biraju koje će bakterije ubiti, pa tako uz loše, uništavaju i one dobre. Posljedica su toga promjene u crijevnoj flori čija je ravnoteža poremećena, pa često uslijed uzimanja antibiotika dolazi do nuspojava.
Zašto je važna ravnoteža crijevne flore?
U čovjekovu probavnom sustavu nalaze se bilijuni bakterija koje trebaju biti uravnotežene da bismo bili zdravi. Kako bismo bolje to razumjeli obratili smo se doc. dr. sc. Ivani Mikolašević iz Zavoda za gastroenterologiju u KBC-u Rijeka. Danas znamo da 70% našeg imunološkog sustava čini probavni sustav i jasno je da je zdrava crijevna mikroflora jedan od preduvjeta dobrog imuniteta i zdravlja, pojašnjava dr. Mikolašević te nastavlja:
U crijevnoj mikroflori žive mnoge bakterijske populacije; korisne, ali i one štetne. Na sreću, kada su dobre bakterije brojnije od loših, u probavnom sustavu vlada stanje zdravstvene ravnoteže. Ako se zbog nekog razloga dogodi da se broj dobrih bakterija smanji toliko da loše bakterije prevladaju, nastaju problemi i govorimo o narušenoj ravnoteži crijevne mikroflore. Naša sugovornica ističe kako razlozi za to mogu biti brojni, a osim antibiotika, neki su od njih prekomjerna konzumacija alkohola, izlaganje toksinima i promjena uobičajene prehrane.
Djelovanje antibiotika na probavu
Antibiotici uz loše, neselektivno uništavaju i one dobre bakterije koje nam pomažu da naša probava funkcionira normalno, počevši od bakterija u usnoj šupljini, ističe dr. Mikolašević. Zbog toga često dolazi do nuspojava kao što su zatvor, proljev te gljivična infekcija, no moguća je i sekundarna bakterijska infekcija nastala tijekom liječenja one koja se prvotno javila, pojasnila je gastroenterologinja. Najčešće je proljev blag i prestaje ubrzo nakon prestanka uzimanja antibiotika, no ponekad može uzrokovati i upalu crijeva, dodaje sugovornica.
Upravo zato antibiotike ne bi trebalo uzimati često, no neki liječnici opće prakse prepisuju ih i onda kada nije potrebno. To potvrđuje globalno istraživanje koje su proveli Sveučilišta John Hopkins i Princeton te Centar za dinamiku bolesti, ekonomiju i politiku. Naime, istraživanje je pokazalo da je u razdoblju između 2000. i 2015. prodaja antibiotika globalno porasla za 65%. Takav je porast zaista zabrinjavajuć ako uzmemo u obzir to da antibiotici uništavaju i dobre bakterije u organizmu potrebne za normalnu funkciju imuniteta.
Kako ublažiti nuspojave?
Upravo zbog toga što antibiotici uništavaju i dobre i loše bakterije, poželjno je uz antibiotik koristiti probiotik koji može spriječiti neugodne nuspojave, ističe dr. Mikolašević. Objašnjava kako su probiotici koncentrirana dopuna korisnih bakterija, a dostupni su u kapsulama ili u tekućem obliku, a sadrže ih i neki jogurti. Oni potiču stvaranje dobrih bakterija, što ih čini izuzetno korisnima u oporavku crijevne flore, pa tako i samog imunološkog sustava. Osim u dodacima prehrani, dobre bakterije nalaze se i u:
- jogurtu
- kefiru
- kiselim krastavcima
- kiselom zelju
- zelenim maslinama
Zato je za vrijeme uzimanja antibiotika poželjno povećati unos ovih namirnica ili uzimati dodatke prehrani koji sadrže dobre bakterije. Oni će pomoći održati ravnotežu između dobrih i loših bakterija te smanjiti nuspojave poput proljeva.
No, treba imati na umu i to da se probiotici ne uzimaju u isto vrijeme kad i antibiotska terapija, nego oko tri sata nakon uzimanja lijeka, kako antibiotik ne bi na njih djelovao dok se još nalazi u probavnom sustavu, objašnjava dr. Mikolašević. Osim toga, probiotike je uputno uzimati tijekom terapije antibioticima i još 1 do 2 tjedna nakon terapije kako bi potpuno obnovili crijevnu mikrofloru i smanjili mogućnost prevlasti loših bakterija u crijevima, dodaje sugovornica.
Što se ne smije konzumirati uz antibiotik?
Osim što se antibiotici ne smiju uzimati s alkoholom (jer će ublažiti ili poništiti njihovo djelovanje), postoje i određene namirnice koje valja izbjegavati za vrijeme terapije. Jako kisele namirnice kao što su sokovi od citrusnog voća, gazirana bezalkoholna pića, čokolada i proizvodi na bazi rajčice, mogu smanjiti apsorpciju antibiotika, objašnjava dr. Mikolašević. Hrana s visokim udjelom biljnih vlakana također smanjuje apsorpciju antibiotika, kao i uzimanje magnezija, dok kalcij u mliječnim proizvodima blokira njegovu apsorpciju. S druge strane, preporučuju se jogurt, lisnato povrće i lagana variva te kiseli kupus. Kiseli kupus koji je fermentiran u vlastitom soku zapravo je probiotik koji pomaže dobrim bakterijama da se vrate u naš probavni sustav, a usto je bogat glutaminom, aminokiselinom koja njeguje i čuva tanko crijevo, dodaje sugovornica.
