Oni kojima je dijagnosticirana anksioznost u kasnijoj životnoj dobi mogu imati dvostruko veću vjerojatnost da će razviti Parkinsonovu bolest, u usporedbi s osobama starijim od 50 godina bez anksioznosti, pokazuje studija.
Analiza 100.000 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu starijih od 50 godina otkrila jedan iznenađujući faktor rizika za razvoj bolesti koja pogađa oko 10 milijuna ljudi diljem svijeta.
Tim je pratio dijagnoze Parkinsonove bolesti, čiji su neki od simptoma iscrpljujući tremori, kod ljudi kojima je dijagnosticirana epizoda anksioznosti tijekom 10-godišnje studije. Usporedili su stopu dijagnoza sa skupinom pacijenata s Parkinsonovom bolešću kojima nikada nije dijagnosticirano to mentalno zdravstveno stanje te su otkrili da je rizik od razvoja Parkinsonove unutar 10 godina od dijagnoze anksioznosti dvostruko veći za anksiozne sudionike, piše Daily Mail.
Neki stručnjaci kažu da rezultati predstavljaju uvjerljiv slučaj da se anksioznost u dobi iznad 50 godina smatra mogućim ranim znakom upozorenja za Parkinsonovu bolest. Međutim, neki znanstvenici kažu da je teško reći postoji li anksioznost prije Parkinsonove bolesti ili je ona simptom same Parkinsonove bolesti.
Autori studije sugeriraju da bi se anksioznost mogla vidjeti na snimkama mozga prije nego što počne uzrokovati očite simptome.
Parkinsonova bolest je najbrže rastući neurodegenerativni poremećaj u svijetu. To je iscrpljujuće stanje koje uzrokuje odumiranje ili degeneraciju živaca u središtu mozga koji su povezani s kretanjem. Oboljeli mogu u početku patiti od blagog tremora jedne ruke ili djelomične ukočenosti. Ali u kasnijim fazama bolesti, pacijentima može biti teško stajati ili hodati ili se mogu iznenada "smrznuti" bez upozorenja. Ne postoji lijek za to stanje, iako se napredovanje simptoma može usporiti uz pomoć nekih lijekova.
Muškarci imaju dvostruko veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati ovo stanje nego žene, koje se obično javlja u dobi od 60 godina ili više. Međutim, može utjecati na ljude mlade od 20 godina - Michaelu J Foxu dijagnosticirana je s 29 godina.
Više o istraživanju
U studiji su istraživači sa Sveučilišta u Londonu analizirali podatke između 2008. i 2018. godine. Pacijenti koji su imali anksioznost uglavnom su bili žene, prekomjerne tjelesne težine, nisu pili alkohol i bili su u dobi između 50 i 54 godine na početku studije.
Istraživači su u svojoj usporedbi prilagodili faktore uključujući dob, spol, mentalnu bolest i demenciju, ali su otkrili da su oni koji su patili od anksioznosti imali dvostruko veći rizik od tog stanja. Također je vjerojatnije da će patiti od drugih simptoma poput depresije, poremećaja sna, umora, visokog krvnog tlaka i problema s ravnotežom.
"Parkinsonova bolest je druga najčešća neurodegenerativna bolest u svijetu, a procjenjuje se da će pogoditi 14,2 milijuna ljudi do 2040. godine", rekao je za Daily Mail dr. Juan Bazo Avarez, epidemiolog sa Sveučilišta u Londonu koji je vodio studiju. "Poznato je da je anksioznost značajka ranih stadija Parkinsonove bolesti, ali prije naše studije, potencijalni rizik od Parkinsonove bolesti kod osoba starijih od 50 godina s novonastalom anksioznošću nije bio poznat". Shvaćajući da su anksioznost i spomenute značajke povezane s većim rizikom od razvoja bolesti u dobi iznad 50 godina, istraživači se nadaju da će moći ranije otkriti stanje i pomoći pacijentima da dobiju potrebno liječenje.
"Studija pruža uvjerljive dokaze koji povezuju anksioznost s povećanim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti kod osoba starijih od 50 godina. Ova otkrića sugeriraju da novonastala anksioznost može biti prodromalni simptom (koji prethodi izbijanju bolesti), naglašavajući važnost ranog otkrivanja i intervencije", rekao je za Medical News Today dr. Daniel Truong, neurolog iz Kalifornije koji nije bio uključen u istraživanje.
Dr. Clifford Segil, neurolog također iz Kalifornije, rekao je da ne bi koristio anksioznost za dijagnosticiranje pacijenata. "Mnogi ljudi brinu o tome kako će dijagnoza utjecati na njihove živote - tako da to ponekad može izazvati anksioznost. Mnogi ljudi su zabrinuti jer misle da je Parkinsonova bolest smrtna presuda, ali nije. Anksioznost ponekad može biti nusprodukt dijagnoze, ali nije prethodnica", dodao je Segil.
