Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 8,5 milijuna ljudi, u Hrvatskoj je 16. 500 oboljelih. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života. Ovaj će se veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka.
Svjetski dan Parkinsonove bolesti se od 1997. godine obilježava 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika, Sir Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tu bolest. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema. Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu.
Specifični (motorički) simptomi Parkinsonove bolesti su:
- Drhtavica ruku i nogu
- Usporenost pri obavljanju svakodnevnih radnji
- Zakočenost pojedinih dijelova tijela
- Nestabilnost.
Nespecifični simptomi (nemotorički):
- Poremećaj osjeta mirisa
- Poremećaj probave
- Poremećaj srčanog ritma
- Poremećaj sna i depresija.
Navedeni nemotorički simptomi javljaju se prije vidljivih motoričkih simptoma i zato je važno javljanje liječniku specijalistu za Parkinsonovu bolest.
Liječenje zahtjeva multidisciplinarni pristup
Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje. U liječenju se koriste lijekovi, a u uznapredovalom stadiju bolesti provodi se i kirurška terapija. S obzirom na složenost bolesti, bolesnicima je neophodan multidisciplinaran pristup u liječenju koji uključuje neurologe, liječnike obiteljske ili opće medicine, psihologe, psihijatre, fizijatre, fizioterapeute, socijalne radnike i ostale struke, piše HZJZ povodom obilježavanja Svjetskog dana Parkinsonove bolesti.
Duboka moždana stimulacija
U bolesnika s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti ugradnja dubinske mozgovne stimulacije postala je vodeća operativna metoda. Pacijentu se ugrađuje uređaj sličan pacemakeru, kod kojeg su elektrode postavljene u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju.
Korist nakon operacije očituje se u: skraćenju “OFF” razdoblja (razdoblja kad lijekovi ne djeluju), kraćim i blažim diskinezijama,
smanjenju doze lijekova, poboljšanju nemotoričkih simptoma poput boli, spavanja, tuge, poboljšanje kvalitete života. Tijekom vremena, DBS nastavlja poboljšavati ON razdoblja (razdoblja kada lijekovi djeluju) i diskinezije. Ipak, DBS ne može izliječiti ili zaustaviti progresiju bolesti.
Prof.dr.sc. Darko Chudy, neurokirurg KB Dubrava kazao je u emisiji Dobro jutro Hrvatska kako su neurostimulatori u zadnjih 30 godina postigli najveći doseg u liječenju simptoma Parkinsonove bolesti.
"Kod pacijenata se ugrađenim neurostimulatorom bitno se poboljšava kvaliteta života, smanjuje se usporenost pokreta, tremor, rigiditet. Rizik ove operacije je nizak. Ljudi se preplaše kada čuju da se radi o operativnom zahvatu, no 300 operiranih pacijenata u Hrvatskoj svjedoče da to nije rizično", rekao je.
Pomažu i tango i ping pong
Pored lijekova i operacijskih zahvata, razvijene su i druge tehnike pomoći oboljelima, među kojima su se posebno istaknuli stolni tenis i ples. To su aktivnosti koje pomažu u nošenju s Parkinsonovom bolesti jer zahtijevaju izmjene kretnje, pravca i tempa te traže mentalnu aktivnost.
"Znanstveno je dokazano da tango poboljšava pokretljivost tijela i održavanje ravnoteže. Osim fizičkog, istraživači napominju da 'terapija tangom' ima i dodatnu prednost, a to je socijalni aspekt plesa koji utječe na kvalitetu života oboljelih osoba. No, sigurni smo, jer smo kroz svoju dugogodišnju plesnu praksu imali niz primjera i dobili niz dokaza, kako su i ostali plesovi jednako sudjelovali u psihičkom i fizičkom oporavku osoba oboljelih od raznih bolesti, a također se pokazali i kao izvrsna prevencija od obolijevanja.
Inače, ples koji se sastoji od komponenata pokreta i glazbe, stimulira kognitivne sposobnosti mozga, pa je tako centar za ravnotežu stalno aktivan i na taj način sprečava razvoj određenih bolesti", objasnili su vrhunski plesači Ksenija Plušćec Quesnoit i Nicolas Quesnoit.
