Kod rizika od raka nije presudna samo količina masnog tkiva u tijelu – važnu ulogu igra i to gdje se mast pohranjuje. Nova analiza pokazuje da raspored masnog tkiva može utjecati na rizik od razvoja raka, a taj utjecaj razlikuje se ovisno o vrsti raka.
Znanstvenici iz više zemalja, predvođeni timom sa Sveučilišta u Bristolu, odlučili su istražiti utjecaj masnog tkiva izvan okvira indeksa tjelesne mase (BMI). Proučavali su mast u različitim dijelovima tijela – rukama i nogama, trupu te visceralnu mast koja obavija unutarnje organe – kako bi utvrdili ima li ona drugačiji utjecaj od ukupne tjelesne mase.
Rezultati podržavaju sve glasnije pozive za preciznijim metodama procjene zdravstvenih rizika povezanih s pretilošću.
Masno tkivo i rak – što znamo?
Već je poznato da pretilost povećava rizik od više vrsta raka, no većina dosadašnjih istraživanja oslanjala se na BMI kao mjerilo. Problem je što BMI ne razlikuje mišićnu masu od masnog tkiva, niti pokazuje gdje se mast nalazi u tijelu.
Istraživanja kardiovaskularnog zdravlja već godinama pokazuju da je visceralna masnoća – ona koja se nalazi duboko u trbušnoj šupljini – posebno štetna. No je li to slučaj i kod raka, dosad nije bilo jasno.
Tim iz Bristola odlučio je testirati tu hipotezu na 12 vrsta raka povezanih s pretilošću: rak endometrija, jajnika, dojke, debelog crijeva, gušterače, jetre, bubrega, štitnjače, žučnog mjehura, adenokarcinom jednjaka, meningeom i multipli mijelom.
Pitanje koje su postavili bilo je jednostavno, ali ambiciozno: Mijenja li masnoća na različitim mjestima rizik na različite načine – i ako da, kako?
Važno je gdje se mast nalazi – ali ne kod svih vrsta raka
Istraživači su koristili metodu Mendelove randomizacije, koja se temelji na genetskim varijacijama koje utječu na to gdje se mast pohranjuje u tijelu.
Budući da su geni fiksirani pri začeću, ova metoda pomaže razlikovati uzrok od slučajne povezanosti u velikim bazama zdravstvenih podataka. Rezultati su pokazali da raspored masnog tkiva zaista može utjecati na rizik – ali ne jednako kod svih vrsta raka. Kod nekih je važnija lokacija masti nego njezina ukupna količina, kod drugih je obrnuto, a kod nekih su oba faktora značajna.
Štoviše, dijelovi tijela koji povećavaju rizik razlikuju se od raka do raka, što ukazuje na to da različiti biološki mehanizmi povezuju masno tkivo s razvojem tumora u različitim tkivima.
"Ovi rezultati potvrđuju da je BMI, iako koristan za praćenje trendova na razini populacije, previše pojednostavljen za procjenu individualnih zdravstvenih rizika", rekla je autorica studije Emma Hazelwood.
"Ne postoji univerzalni pristup kad je riječ o raku – što znači da bi personalizirana prevencija kod osoba s pretilošću mogla biti učinkovitija."
BMI ne pokazuje sve
BMI mjeri veličinu tijela, ali ne i njegov oblik. Dvije osobe mogu imati isti BMI, a potpuno različite zdravstvene rizike – ako jedna ima više visceralne masti u trbuhu, a druga više potkožne masti ispod kože, piše Earth.com.
Ovi rezultati nadovezuju se na nove smjernice vodećih organizacija koje se bave pretilošću, a koje pozivaju liječnike da uzmu u obzir sastav tijela i raspored masnog tkiva, umjesto da se oslanjaju isključivo na BMI.
Ako se pokaže da određene masne naslage povećavaju rizik za specifične vrste raka, prevencija može postati preciznija. Snimanja, omjer struka i bokova te novi biomarkeri u krvi mogli bi pomoći u ranom uočavanju rizika kod pojedinaca koji bi trebali personalizirani pristup praćenju i prevenciji.
Razumijevanje bioloških mehanizama
Liječenje pretilosti – bilo da se radi o promjeni životnog stila, lijekovima ili medicinskim zahvatima – trebalo bi se procjenjivati ne samo prema gubitku kilograma, već i prema tome kako utječe na štetne masne naslage u tijelu. Biologija igra ključnu ulogu: hormoni, upalni procesi, inzulinska signalizacija i aktivnost imunološkog sustava razlikuju se ovisno o tome gdje se mast pohranjuje.
To bi moglo objasniti zašto rak jajnika reagira na jedan obrazac masnog tkiva, dok rak debelog crijeva reagira na drugi. Razumijevanje tih mehanizama moglo bi pomoći u otkrivanju novih ciljeva za razvoj lijekova i učinkovitijih strategija prevencije.
"Važno je razumjeti biološke mehanizme koji stoje iza ovih povezanosti – posebno kako i zašto različite masne naslage utječu na razvoj raka", rekla je Hazelwood.
"U budućnosti moramo istražiti kako tretmani pretilosti – bilo da se radi o promjeni životnog stila ili lijekovima – mogu utjecati na mehanizme koji povezuju masno tkivo s rizikom od raka."
Novi pogled na prevenciju raka
Ova studija se temelji na velikim genetskim bazama podataka koje su još uvijek većinom sastavljene od osoba europskog podrijetla. Istraživači preporučuju daljnje studije koje će koristiti različite metode i uključiti raznolikije populacije.
Julia Panina iz Svjetskog fonda za istraživanje raka istaknula je da istraživanje naglašava važnost održavanja zdrave tjelesne težine u smanjenju rizika od raka.
"Iako je to i dalje ključno, sve više znanstvenih dokaza pokazuje da je sastav tijela – posebno način na koji se mast raspoređuje po tijelu – također presudan faktor", rekla je Panina.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of the National Cancer Institute.
