Čitanje knjige u krevetu pokazalo se učinkovitijim za poboljšanje kvalitete sna nego jednostavno gašenje svjetla i odlazak na spavanje. Ova praktična navika istodobno angažira sustave za pamćenje, jezik i emocije, a ta usmjerena pažnja može olakšati prelazak u san.
Tijekom prosinca 2019. godine, 991 odrasla osoba sudjelovala je u online istraživanju koje je ispitanike podijelilo u dvije skupine — one koji su čitali prije spavanja i one koji nisu.
San se poboljšao kod 42 % čitatelja, u usporedbi s 28 % nečitatelja. Studiju je vodila dr. Elaine Finucane sa Sveučilišta u Galwayu u Irskoj.
Finucane je istraživanje prikazala što realističnije, pa su sudionici koristili vlastite knjige i čitali u vlastitim spavaćim sobama.
Iako subjektivne procjene kvalitete sna nisu jednako pouzdane kao neurološka mjerenja, nalazi pokazuju da večernji period prije spavanja ima važniju ulogu nego što se možda misli.
Kako čitanje djeluje na mozak
Skeniranja mozga pokazuju da učinci čitanja traju i nakon što zaklopite knjigu, osobito kada se ta rutina ponavlja iz večeri u večer.
U jednom istraživanju, ljudi koji su čitali roman navečer pokazali su veću povezanost između različitih moždanih regija sljedećeg jutra nego prije početka čitanja.
Te promjene odražavaju neuroplastičnost — sposobnost mozga da se preoblikuje iskustvom — a ne fiksnu mapu moždanih krugova.
Jedna večer čitanja neće preoblikovati mozak, ali rezultati upućuju na to da redovito ponavljanje te navike može postupno ojačati neuralne veze.
Čitanje, san i pamćenje
Informacije se bolje zadržavaju kada vas čitanje tjera da se prisjećate detalja i povezujete ih s novim događajima u priči.
U hipokampusu, duboko u mozgu, neuroni povezuju nove činjenice s postojećim znanjem. Jedan pregled opisao je san kao vrijeme kada mozak konsolidira novonaučene informacije. Čitanje prije spavanja povezuje učenje sa snom koji slijedi, što može potaknuti bolju pohranu informacija.
Priče grade empatiju
Priče potiču društveno razumijevanje jer vas tjeraju da pratite ciljeve, pogreške i skrivene emocije likova kroz razvoj radnje.
To mentalno praćenje oslanja se teoriju uma, vještinu zaključivanja o tome što drugi misle, čak i kada su likovi izmišljeni.
U pet eksperimenata odrasli su postigli više rezultate na testovima socijalnog razumijevanja nakon čitanja književne fikcije nego nakon drugih tekstova.
Kratkoročne dobrobiti mogu izblijedjeti, pa se najpouzdaniji učinak vjerojatno postiže redovitim čitanjem koje održava tu vještinu aktivnom.
Zahtjevniji tekstovi potiču dublje razmišljanje
Kompleksniji publicistički sadržaji mogu usporiti ritam čitanja jer svaka tvrdnja zahtijeva brzu provjeru i mentalnu evaluaciju.
Taj napor aktivira prefrontalni korteks — regiju mozga koja podržava planiranje i samokontrolu — jer pritom procjenjujete iznesene argumente i logiku.
Pitanje poput “koji je glavni argument autora?” može vam pomoći da zadržite koncentraciju kada poglavlje postane zahtjevno, osobito kasno navečer.
Ipak, dobra prosudba i dalje ovisi o tome koliko je izvor pouzdan — a večernje čitanje može imati i suprotan učinak ako vas sadržaj uznemiruje ili potiče tjeskobu.
Izgradnja kognitivne rezerve
Kroz godine, mentalno zahtjevni hobiji mogu pružiti određenu zaštitu od usporavanja koje dolazi s godinama, čak i kada se u mozgu događaju promjene povezane sa starenjem.
Znanstvenici tu zaštitu nazivaju kognitivnom rezervom — nagomilanim mentalnim kapacitetom koji štiti mozak — a čitanje tome može pridonijeti.
U jednoj skupini starijih odraslih, oni koji su se više bavili kognitivnim aktivnostima u slobodno vrijeme imali su manji rizik od demencije.
Opservacijski podaci ne mogu dokazati da je upravo čitanje uzrokovalo tu zaštitu, ali podržavaju ideju da kognitivni angažman može usporiti pad kognitivnih funkcija.
Čitanje smanjuje stres prije odlaska na spavanje
Stres nakupljen tijekom dana može ostati prisutan i navečer, zbog čega mozak ostaje aktivan onda kada mu je potreban mir.
Tiho čitanje usmjerava pažnju na jednu stvar, što može umiriti ubrzane misli i smanjiti tjelesnu napetost prije spavanja.
Tiskane vas stranice ne zatrpavaju obavijestima i beskonačnim feedovima, a ta pauza od stalnih digitalnih podražaja pomaže živčanom sustavu da se smiri.
Vrlo napeti zapleti mogu imati suprotan učinak, pa mirniji naslovi obično bolje odgovaraju ako već imate problema sa snom.
Zašto večeri pomažu
Večernji sati obično su mirniji i manje užurbani, što olakšava koncentraciju na dulji odlomak ili poglavlje.
Kad je manje ometanja, mozak lakše povezuje nove ideje s događajima iz dana, umjesto da raspršuje fokus na obaveze.
Predvidljive večernje rutine također uče mozak da očekuje odmor nakon čitanja, što može ojačati naviku kroz vrijeme.
Večernje čitanje ipak se natječe s umorom, pa kraće sesije obično imaju bolji učinak od dugih “maratonskih” poglavlja koja često završavaju preskakanjem stranica.
Čitanje prije spavanja i kvalitetan san
Rutina opstaje kada je dovoljno jednostavna da je možete ponoviti i u najzauzetijim večerima, čak i kada vam motivacija padne.
Odvajanje 15–20 minuta za čitanje može umiriti um, a pritom ne pomaknuti vrijeme odlaska na spavanje.
Pisanje kratke bilješke nakon poglavlja potiče prisjećanje, a ta dodatna aktivacija može pomoći u boljem pamćenju informacija.
Dosljednost je važnija od samog žanra, ali biranje tema koje vas zaista privlače znatno olakšava održavanje te navike
Čitanje prije spavanja pokazalo se korisnim u istraživanju provedenom na velikom broju sudionika, a druga istraživanja povezuju redovito čitanje s jačim moždanim vezama i razvijenijim društvenim vještinama.
Više budućih studija koje prate moždane signale i dugoročno zdravlje moglo bi otkriti tko najviše ima koristi od večernjeg čitanja te kako vrijeme čitanja i vrsta knjige utječu na njegov učinak.
Studija je objavljena u časopisu Trials.
