Zdravlje Zdravolovci: o prevenciji šećerne bolesti 15. studenoga 2021.

Low carb prehrana u terapiji inzulinske rezistencije, predijabetesa i dijabetesa tip 2

Foto: shutterstock U praksi, low carb prehrana podrazumijeva izbacivanje šećera te šećerom i škrobom bogatih namirnica kao i procesiranih industrijskih proizvoda. Suprotno čestom mišljenju, low carb nije prehrana bez ugljikohidrata, no oni se pomno biraju – prednost imaju kvalitetniji i nutritivno bogatiji izvori ugljikohidrata
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Brojke su neumoljive: dijabetes je jedna od najbrže rastućih kroničnih bolesti na svijetu. Procjenjuje se kako 422 milijuna ljudi diljem svijeta ima šećernu bolest te kako će se ta brojka dostići nevjerojatnih 700 milijuna ljudi do 2045. godine.

Poput razvoja drugih kroničnih bolesti, nastup šećerene bolesti se ne događa iznenadno – riječ  je o kontinuumu i nizu godina prethodne inzulinske rezistencije, a potom i predijabetesa prije nego se razvije sam dijabetes. A to znači da ako na vrijeme prepoznamo probleme s održavanjem razine glukoze, možemo učiniti puno toga da preveniramo njegov razvoj. Reagiramo li na vrijeme možemo izbjeći i upotrebu lijekova.


Kada govorimo o predijabetesu zabrinjava podatak Američkog dijabetološkog društva kako do 70 % osoba s predijabetesom u konačnici razvija dijabetes tip 2. Djelomičan razlog tome je što dobar dio oboljelih ne prepoznaje simptome i znakove loše glikemije, ali i kriva pretpostavka da je potrebno pratiti samo glukozu u krvi da bi se detektirao problem. Trenutak kada glukoza u krvi postaje povišena je znak uznapredovale priče i već narušenog zdravlja,  a nama cilj treba biti otkriti problem znatno prije nego što do toga dođe.

Inzulinska rezistencija je uvertira predijabetesu

U zdravih osoba razina glukoze u krvi je strogo regulirana zahvaljujući hormonu gušterače - inzulinu. Inzulin pomaže da glukoza uđe u stanice i bude iskorištena za proizvodnju energije. No, genetska predispozicija u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života, pretjeranim unosom hrane (osobito jednostavnih ugljikohidrata) i suvišnim kilogramima (posebice u području trbuha) pa i kroničnim stresom i negativnim promjenama u mikrobiomu mogu dovesti do poteškoća u radu ovog sofisticiranog procesa.


Kao posljedica, stanice mišića i jetre postaju manje osjetljive na djelovanje inzulina, zbog čega se glukoza ne iskorištava u stanicama. Drugim riječima, razvija se inzulinska rezistencija, ozbiljan problem koji inače leži u podlozi brojnih kroničnih bolesti poput PCOS-a, ali i demencije. Inzulinska rezistencija nije samo poremećaj u metabolizmu ugljikohidrata, već i stanje tihe kronične upale i ozbiljan zdravstveni problem koji može dovesti do nakupljana masti u jetri i krvnim žilama, oslabljenog rada spolnih hormona i hormona štitnjače pa čak i rasta malignih stanica.

Kako prepoznati inzulinsku rezistenciju

Inzulinska rezistencija, nažalost, često biva neprepoznata, iako je ovo najsretniji trenutak da se uvedu promjene u prehrani i životnom stilu. Kako bi prepoznali problem na vrijeme imajte na umu da otežan gubitak kilograma, kao i izrazita želja za slatkim nakon obroka,  kroničan umor, depresija i promjene raspoloženja, pretjeran gubitak kose, ali i neplodnost mogu ukazivati na inzulinsku rezistenciju. Još jedan od znakova je i pojava tamnih mrlja u kožnim pregibima (vrat, prepone, pazuh).


Potvrdu inzulinske rezistencije je, ipak, najbolje učiniti laboratorijskim pretragama. Kako smo naglasili, ovdje nije dovoljno mjeriti samo glukozu natašte jer u ovoj fazi razine glukoze najčešće budu normalne.  Zato se savjetuje napraviti tzv. dvosatni OGTT (test opterećenja glukozom) s određivanjem glukoze i obavezno inzulina (!)i to natašte i dva sata nakon opterećenja glukozom.  Uz OGTT test, u praksi se često koristi i tzv. HOMA-IR indeks – matematički model kojim se računa eventualna inzulinska rezistencija iz vrijednosti glukoze i inzulina natašte.

 | Author: Mateja Vrčković Foto: Mateja Vrčković Zdravolovka Sandra Krstev Barać, mag. nut. objašnjava znakove koje upućuju na preddijabetes i otkriva kako spriječiti njegov nastanak

Predijabetes je ozbiljno zdravstveno stanje

Ne prepozna li se inzulinska rezistencija na vrijeme (kao rani znak progresije ozbiljnog endokrinog poremećaja)  i ne reagira promjenom prehrane i drugih čimbenika koji pridonose dinamici, priča se razvija dalje. Gušterača na problem glukoze koja ne ulazi u stanice reagira lučenjem još inzulina, no stanice slabo reagiraju na ovaj impuls. S vremenom, gušterača više ne može držati korak i izlučivati potreban inzulin, a razina glukoze u krvi se povisuje. Ne reagira li se ni u ovom trenutku, sljedeći korak je dijabetes tip 2, ozbiljna kronična bolest koja sa sobom nosi brojne zdravstvene posljedice.


Predijabetes je, dakle, predstadij dijabetesa tipa 2, u kojem su razine glukoze u krvi povišene, ali nedovoljno da možemo govoriti o nastupu šećerne bolesti. Iako, među raznim stručnim društvima postoje manje razlike kada su u pitanju dijagnostičke brojke, o predijabetesu možemo govoriti kada su vrijednosti:

  • Glukoza natašte: 5,6-6,9 mmol/L ili
  • Glukoza nakon dvosatnog OGTT testa doseže vrijednosti 7,8-11,0 mmol/L

Na predijabetes ukazuju i vrijednosti HbA1c-a (glikolizirani hemoglobin) od 5,7 do 6,4 %

Ove vrijednosti su ozbiljno zvono za uzbunu i osim što su znak značajne upale u organizmu, pokazalo se kako već i u stanju predijabetesa može doći do oštećenja očiju, bubrega i krvnih žila, iako se to obično pripisivalo samom dijabetesu. Stoga ne čudi da predijabetes povisuje rizik od bolesti srca i krvnih žila, kao i moždanog udara. Dobra je vijest da ovo ne mora biti vaša sudbina - predijabetes je moguće preokrenuti, promjenom prehrane i životnog stila.

Možda te zanima... Trener Hrenar savjetuje kako prevenirati dijabetes Zdravlje

Proaktivni pristup je najbolja terapija

Ukoliko ste se susreli s dijagnozom predijabetesa, prvi ključan korak je gubitak suvišnih kilograma, naravno, ukoliko on postoji. Pritom, nije nužno postići idealnu težinu, već gubitak od  5-10 % tjelesne mase može imati povoljan učinak na parametre. Preporuka je i redovito vježbati, odnosno savjetuje se  barem 150 – 180 minuta tjelovježbe tjedno. No, ovaj je savjet ponekad lakše izreći nego napraviti – zbog fizioloških promjena koje prate predijabetes intenzivna tjelesna aktivnost kod pojedinaca zna biti otežana i čak dovesti do sindroma pretreniranosti. Zato je važno ne pretjerivati, već tjelesnu aktivnosti prilagoditi mogućnostima, a pritom paralelno prakticirati tehnike nošenja sa stresom, prestati pušiti ako ste pušač i usvojiti prehrambene navike koje pomažu održati normalnu razinu glukoze u krvi.

Koju prehranu odabrati kod predijabetesa?

Hvaljena mediteranska prehrana, osobito ako se dodatno pripazi da ima niski glikemijski indeks je i u slučaju inzulinske rezistencije i predijabetesa odličan izbor, no sve više saznanja govori u prilog low carb prehrani kao učinkovitoj opciji u terapiji inzulinske rezistencije, predijabetesa  pa i dijabetesa, osobito tip 2. Poboljšanje glikemije i smanjenje vrijednosti HbA1c-a je, inače, samo jedna od prednosti restrikcije ugljikohidrata. Kliničke studije ukazuju na dodatne benefite: od gubitka suvišnih kilograma, do povoljnog učinka na krvni tlak i lipidni profil, osobito HDL kolesterol i trigliceride.


Logično, low carb prehrana je ona u kojoj se smanjuje unos ugljikohidrata u odnosu na standardne preporuke gdje ugljikohidrati čine 45-60 % ukupnog energetskog unosa.  U literaturi se najčešće restrikcija unosa ugljikohidrata stupnjuje na sljedeći način (bazirano na unosu 2000 kcal dnevno):

  • Prehrana s umjerenim udjelom ugljikohidrata: 26-44 % odnosno unos 130 g-220 g ugljikohidrata dnevno
  • Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata:
  • Prehrana s izrazito niskim udjelom ugljikohidrata (ketogena prehrana):

U praksi, low carb prehrana podrazumijeva izbacivanje šećera te šećerom i škrobom bogatih namirnica kao i procesiranih industrijskih proizvoda. Suprotno čestom mišljenju, low carb nije prehrana bez ugljikohidrata, no oni se pomno biraju – prednost imaju kvalitetniji i nutritivno bogatiji izvori ugljikohidrata. Tu prvenstvo ima raznoliko neškrobno povrće, ali i voće nižeg udjela šećera, a ovisno o stupnju restrikcije i mahunarke, pa čak i neke cjelovite bezglutenske žitarice u manjoj količini.


Izrazito nizak unos ugljikohidrata koji dovodi do nutritivne ketoze također pokazuje odlične rezultate u kardiometaboličkim parametrima kod predijabetesa i dijabetesa tip 2, no tu valja biti oprezan i u prije početka takvog restriktivnog režima, posavjetovati se s liječnikom.  

Jop savjeta Sandre Krstev Barać, mag. nut. potraži na web stranici Funkcionalna medicina

Bez obzira na koji se obrazac odlučili važno je:

•    Unositi obilje vlakna putem neškrobnog povrća, sjemenki i orašastih plodova
•    Značajno smanjiti unos jednostavnih šećera i rafiniranih žitarica
•    Birati cjelovitu hranu
•    Unositi obilje antioksidansa putem zelenog čaja, začinskog bilja i povrća


Naravno, nije dovoljno samo odabrati vid prehrane, već je jelovnik potrebno i mudro planirati kako se ne bi premašio ciljani dnevni iznos ugljikohidrata, posebice kod restriktivnijih opcija. Tu su od velike pomoći nutricionisti koji mogu kreirati raznolik plan prehrane prilagođen ograničenjima u unosu ugljikohidrata i  zdravstvenom stanju te vas upozoriti ukoliko postoji rizik od nutritivnih deficita.



Zdravolovci Možda te zanima... Upoznaj Zdravolovce: Novi stručni tim portala missZdrava Zdravlje



 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.