Štetne klice mogu ući u mozak kroz nosnu šupljinu što može uzrokovati upalu. Kada dođe do upale u mozgu, nastaju proteini koji se mogu nakupiti i uzrokovati Alzheimerovu bolest.
Nedavna studija objavljena u časopisu Biomolecules otkrila je vezu između kopanja nosa i Alzheimerove bolesti. Kada osoba "kopa" nos, bakterije, virusi i gljivice mogu ući u mozak, što povećava izglede za razvoj demencije.
Australski istraživači rekli su da vanjski patogeni uneseni u nosnu šupljinu kopanjem nosa mogu doći do mozga i uzrokovati upalu. Upala uzrokovana tim patogenima uzrokuje štetno nakupljanje beta-amiloidnih proteina, koji se mogu naći u mozgu ljudi kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Neki od patogena za koje se vjeruje da igraju ulogu u izazivanju štetnih neuroinflamacija uključuju virus herpesa, bakteriju koja uzrokuje upalu pluća (Chlamydia pneumoniae), koronavirus i gljivice Candida albicans piše Daily Mail.
"Bolja higijena ruku može biti jednostavan preventivni način koji svatko može poduzeti, a često pranje i dezinfekcija ruku posebno moraju biti dio rutine kod osoba koje boluju od rinotileksomanije (kronično kopanje nosa)", rekli su istraživači sa Sveučilišta Western Sydney koji su proveli istraživanje.
Virusi, bakterije i gljivice koji uzrokuju upale
Infektivni uzročnici mogu preživjeti duže vrijeme u nosnoj šupljini bez izazivanja simptoma dok ne dođu do mozga, što znači da mogu proći godine između ulaska patogena u tijelo i razvoja simptoma demencije. Za potrebe istraživanja, istraživači su zarazili miševe s bakterijom koja uzrokuje upalu pluća te je bakterija u roku od 72 sata ušla u njihovu nosnu šupljinu. Otprilike mjesec dana kasnije, istraživači su pronašli nakupine amiloidnih plakova u blizini mjesta gdje je bila bakterija u tijelu i otkrili da je C. pneumoniae uzrokovala degradaciju gena koji su povezani s proteinima povezanim s Alzheimerovom bolešću.
Veza između Alzheimerove bolesti i herpes simplex virusa posebno je povezana s genom koji povećava rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, poznatim kao APOE4. Taj gen prisutan je kod čak 60 % osoba koje imaju Alzheimerovu bolest i virus herpes simplex u mozgu. Osim toga, koronavirus može ući kroz nosnu šupljinu i prijeći mrežu krvnih žila i tkiva koja služi kao zaštitni sloj unutar mozga. Nakon što prođu tu barijeru, patogeni mogu zaraziti središnji živčani sustav.
Istraživači su također rekli da su uobičajene gljivice kao što su Candida, Malassezia, Cladosporium i Alternaria pronađene u mozgovima ljudi s Alzheimerovom bolešću. Gljivice su obično bezopasne, ali mogu izazvati infekcije kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom. Candida ima potencijal ući u mozak i stvoriti klastere stanica koje nakupljaju proteine koji mogu uzrokovati štetno nakupljanje beta-amiloida.
