Liječnici nisu sigurni zašto su bubrezi tako ranjivi. Jedan od razloga je taj što su mnogi hospitalizirani pacijenti s COVID-19 izuzetno bolesni, a već to njihovo stanje prije zaraze teško je za bubrege. Bubrezi trebaju snažan protok krvi, ali protok se smanjuje kad su pacijenti dehidrirani ili imaju nizak krvni tlak.
Svjetski dan bubrega globalna je kampanja usmjerena na podizanje svijesti o važnosti bubrega i obilježava se 11. ožujka. Dijagnosticiranje bolesti bubrega može biti velik izazov, kako za pacijenta, tako i za prijatelje i rodbinu oko njega. Dijagnostika i liječenje, posebno u poodmakloj fazi bubrežne bolesti, ozbiljno utječe na život smanjujući sposobnost sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima poput posla, putovanja i druženja. Istovremeno, bolest bubrega uzrokuje brojne problematične nuspojave - npr. umor, bol, depresiju, kognitivna oštećenja, gastrointestinalne probleme i probleme sa spavanjem.
Trenutni status quo u dijagnostici liječenju bubrežnih bolesti je produljenje dugovječnosti očuvanjem, obnavljanjem ili zamjenom bubrežne funkcije. Ovaj pristup usmjeren na bolest može biti neadekvatan jer ne odražava na zadovoljavajući način prioritete i vrijednosti pacijenata. Ljudi koji žive s bubrežnom bolešću imaju tendenciju da prije svega žele moći živjeti dobro, zadržati svoju ulogu i socijalno funkcioniranje, istovremeno zadržavajući privid normalnosti i osjećaj kontrole nad svojim zdravljem i dobrobiti, prenosi World Kidney Day.
Nevjerojatni bubrezi
Bubrezi su komplicirani i fascinantni organi koji rade mnoge bitne zadatke da bi nas održali zdravima. Glavni posao bubrega je uklanjanje toksina i viška vode iz krvi. Bubrezi također pomažu u kontroli krvnog tlaka, stvaranju crvenih krvnih stanica i održavanju zdravih kostiju. Svaki je otprilike veličine vaše šake, a nalaze se duboko u trbuhu, ispod rebra.
Bubrezi kontroliraju razinu mnogih minerala i molekula u krvi, uključujući natrij i kalij, te pomažu u kontroli kiselosti krvi. Svakog dana pažljivo kontroliraju sol i vodu u tijelu tako da krvni tlak ostaje isti.
Kako se mjeri rad bubrega?
Glavni pokazatelj funkcije bubrega je razina kreatinina u krvi, otpadne mase u tijelu koju proizvode mišići, a bubrezi ga izlučuju. Ako je funkcija bubrega smanjena, kreatinin se nakuplja u krvi što dovodi do povišene razine kada se provjerava krvni test.
Funkciju bubrega najbolje je mjeriti pokazateljem nazvanim GFR (glomerularna filtracija) koji mjeri brzinu filtracije krvi kroz bubrege. Ovaj pokazatelj omogućuje liječnicima da utvrde je li funkcija bubrega normalna, a ako nije, do koje se razine pogoršala smanjena funkcija bubrega. U svakodnevnoj praksi GFR se može lako procijeniti (eGFR), mjerenjem razine kreatinina u krvi, uzimajući u obzir dob, etničku pripadnost i spol.
Koronavirus i bubrezi
Kad je ove godine novi koronavirus napao sjeveroistok Amerike, Alan Kliger, stručnjak za bubrege sa Sveučilišta Yale, mislio je da će se ponašati poput tipičnog respiratornog virusa. Iz Kine su stizale novosti da je ovaj novi virus opasan za bubrege, ali liječnici poput Kligera nisu bili spremni na ono što se dogodilo kad su slučajevi zaraze porasli u New Yorku. Toliko je pacijenata pretrpjelo oštećenja bubrega da su zalihe dijalize nestale.
Dvije studije na pacijentima iz New Yorka otkrile su da je 68 do 76 % bolesnika s odjela za intenzivnu njegu COVID-19 imalo oštećenje bubrega. Prerano je znati hoće li oni imati dugotrajno oštećenje bubrega, ali liječnici su s pravom zabrinuti.
Jia Ng, doktorica iz organizacije Northwell Health, rekla je da su pacijenti koji se oporave od akutne ozljede bubrega pod većim rizikom za razvoj kronične bolesti kasnije. "Kronična bolest bubrega već je glavni problem Amerike, te nas košta mnogo ljudskih života godišnje, milijune", rekla je za Medicalxpress.
Trenutno je, navodi Kliger, pola milijuna Amerikanaca na dijalizi, procesu koji zahtijeva da većina pacijenata bude povezana sa strojem četiri sata dnevno, tri dana u tjednu. Otprilike 100.000 novih ljudi započne dijalizu svake godine, dok još 100.000 prestane jer umru. Napominju i kako iako dijaliza održava ljude na životu, ona ih ne vraća u normalu. "30-godišnjak na dijalizi imat će (otprilike) isti životni vijek kao i 60-godišnjak koji nije na dijalizi", rekao je Kliger.
Liječnici nisu sigurni zašto su bubrezi tako ranjivi. Jedan od razloga je taj što su mnogi hospitalizirani pacijenti s COVID-19 izuzetno bolesni, a već to njihovo stanje prije zaraze teško je za bubrege. Bubrezi trebaju snažan protok krvi, ali protok se smanjuje kad su pacijenti dehidrirani ili imaju nizak krvni tlak. Groznica, mučnina i proljev mogu dovesti do dehidracije. Početkom pandemije mnogi su se pacijenti možda bojali otići u bolnicu, zaključila je Ng.
Druga je mogućnost, rekao je Kliger, da zgrušavanje krvi uzrokovano COVID-19 oštećuje bubrege.
Genetika također može imati ulogu. Genetske inačice APOL1 povezane su s većom učestalošću bolesti bubrega kod ljudi afričkog podrijetla i povezane su s ozljedom bubrega drugim virusima, uključujući HIV, rekao je Kliger. No, što god da uzrokuje štetu, bubrezi prestaju raditi svoj posao. Toksini se nakupljaju u tijelu. Bubrezi su također odgovorni za rješavanje soli i viška tekućine. Kad ne rade ispravno, tekućina se može nakupiti u plućima i uzrokovati otežano disanje. Više razine kalija mogu uzrokovati ozbiljne i fatalne probleme sa srčanim ritmom.
Iako oštećenje bubrega uzrokovana COVID-19 virusom još uvijek ni znanstvenici ne razumiju dovoljno, sve više podataka sakuplja se i samo je pitanje vremena kada ćemo više znati. Svi doktori slažu se uglavnom u jednom - važno je pridržavati se smjernica oko fizičkog udaljavanja i pranja ruku te nošenja maske te pokušati smanjiti šansu za zarazom ili njen teži oblik, prenosi Hopkins Medicine.
Cijepljenje protiv koronavirusa i bubrežne bolesti
Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju izdalo je i nekoliko različitih uputa vezanih uz cijepljenje ljudi koji boluju od bubrežnih bolesti protiv koronavirusa. Više o njima možeš pronaći OVDJE, a zaključno što su napisali jest da preporučuju cijepiti bolesnike s kroničnom bubrežnom bolešću, uključujući i one u 5. stupnju kronične bubrežne bolesti te bolesnike s autoimunom bubrežnom bolešću koji dobivaju imunosupresiju kao i bolesnike na dijalizi te bolesnike s presađenim bubregom, odnosno gušteračom i bubregom.
"Za bolesnike s bubrežnom bolešću koji nemaju bubrežni presadak preporučujemo korištenje bilo kojeg odobrenog cjepiva, analogno općoj populaciji. Za bolesnike s transplantiranim organom za sada sugeriramo cijepljenje Pfizerovim mRNA cjepivom prema uputama u SMPC-u, ako je prošlo 3 - 6 mjeseci od transplantacije. Sukladno budućim novim spoznajama o sigurnosti i učinkovitosti i drugih cjepiva u transplantiranih bolesnika ova preporuka će biti revidirana. Potreban je pojačan nadzor nakon cijepljenja u smislu budnosti nad ev. nuspojavama, a osobito reakcijama odbacivanja presatka, o čemu nema dostupnih podataka. Potrebna je evidencija cijepljenja ovih bolesnika i evidencija svih učinaka cjepiva 2, zaključili su.
Namirnice koje trebaš koristiti i one koje trebaš izbaciti
Bubrezi su maleni, ali moćni organi u obliku graha koji obavljaju mnoge važne funkcije, prenosi Healthline.
Za većinu ljudi s uznapredovalom bubrežnom bolešću važno je slijediti prehranu prilagođenu bubrezima koja pomaže u smanjenju količine otpada u krvi. Ova se dijeta često naziva bubrežnom prehranom. Pomaže u jačanju funkcije bubrega, istovremeno sprječavajući daljnja oštećenja.
Iako se ograničenja u prehrani razlikuju, obično se preporučuje da svi ljudi s bolestima bubrega ograniče sljedeće hranjive tvari - natrij, kalij i fosfor. U nastavku ti donosimo popis onih koje trebaš koristiti, ali i popis namirnica koje trebaš izbjegavati ako se boriš s bolešću bubrega.
- cvjetača
- borovnice
- crveno grožđe
- bjelanjci
- češnjak
- maslinovo ulje
- bulgur
- zelje
- bijelo pileće meso
- paprika
- luk
- arugola
- australski ili makadamija orah
- radič
- repa
- ananas
Ograničenja u prehrani variraju ovisno o stadiju bubrežne bolesti. Na primjer, ljudi koji su u ranoj fazi kronične bubrežne bolesti imat će drugačija ograničenja u prehrani od onih s završnom fazom bubrežne bolesti ili zatajenjem bubrega. Većina oboljelih od kasne ili završne faze bubrega morat će slijediti dijetu prilagođenu bubrezima kako bi se izbjeglo nakupljanje određenih kemikalija ili hranjivih sastojaka u krvi.
Kod ljudi s kroničnom bubrežnom bolešću, bubrezi ne mogu adekvatno ukloniti višak natrija, kalija ili fosfora. Zbog toga su u većem riziku od povišene razine ovih minerala u krvi. Dijeta prilagođena bubrezima ili bubrežna prehrana obično uključuje ograničavanje natrija i kalija na 2.000 mg dnevno i fosfora na 800-1.000 mg dnevno.
Oštećeni bubrezi također mogu imati problema s filtriranjem otpadnih tvari metabolizma bjelančevina. Stoga će osobe s kroničnom bolešću bubrega u stadijima 1–4 možda trebati ograničiti količinu proteina u prehrani. Međutim, oni s završnom fazom bubrežne bolesti na dijalizi imaju povećanu potrebu za proteinima. Neke od namirnica koje valja izbjegavati stoga su:
- tamna gazirana pića
- avokado
- jela iz konzerve
- smeđa riža
- banane
- mliječni proizvodi
- naranča i sok od naranče
- kiseli krastavci
- masline
- marelice
- krumpir
- batat
- rajčica
- špinat
- datulje
- čips i općenito grickalice
