Slabljenje imunološkog odgovora s godinama možda je uzrokovano promjena u imunološkim stanicama – a ne upalom, kako se dosad smatralo.
Nova studija otkriva zašto su neka cjepiva, uključujući ona protiv covida i gripe, manje učinkovita kod starijih osoba nego kod mlađih – i ova bi saznanja mogla temeljno promijeniti naše razumijevanje procesa starenja.
Znanstvenici su dosad smatrali da slabiji odgovor na cjepiva kod starijih osoba proizlazi iz prirodnog slabljenja imunološkog sustava. Jedan od glavnih krivaca za to navodno je kronična, niskointenzivna aktivacija imuniteta – proces poznat kao "upala".
No nova studija koja je usporedila imunološke sustave starijih i mlađih odraslih osoba nije pronašla dosljedno povećanje bioloških markera upale s godinama. Umjesto toga, čini se da starenje reprogramira T stanice – važne imunološke stanice koje pomažu u treniranju B stanica (vrsta bijelih krvnih stanica) da proizvode antitijela kao odgovor na viruse i cjepiva.
Rezultati studije, objavljeni 29. listopada u časopisu Nature, sugeriraju da upala možda ipak nije toliko ključna za proces starenja kako se dosad pretpostavljalo.
"Smatramo da upalu ne uzrokuje sama dob osobe, već neki drugi, neovisni čimbenici", izjavila je Claire Gustafson, pomoćna istraživačica u Institutu za imunologiju Allen i jedna od glavnih autorica studije.
Alan Cohen, izvanredni profesor na Sveučilištu Columbia koji proučava starenje i upalne procese, smatra da rezultati ove studije pružaju složeniji pogled na upalu povezanu sa starenjem.
Ideja da se razina upale povećava s godinama "možda vrijedi u prosjeku za populacije u industrijaliziranim zemljama" kaže Cohen, koji nije sudjelovao u istraživanju. "Ali to neće vrijediti za sve, niti za svaku populaciju", izjavio je za Live Science.
Cohen je upozorio da su svi sudionici ove studije bili iz Palo Alta u Kaliforniji i Seattlea – dvaju izrazito industrijaliziranih područja. Budući da je u ranijim istraživanjima pronašao značajne razlike u razinama upale među odraslim populacijama iz Italije, Singapura, Bolivije i Malezije, smatra da se ovi rezultati možda ne mogu primijeniti na sve životne sredine.
"Ne bih ove rezultate shvatio kao konačan dokaz da se razina upale ne mijenja s godinama", rekao je Cohen. "Prije bih rekao da je ovo primjer populacije kod koje se ne događaju promjene koje smo dosad očekivali."
Promjene u T stanicama ne uzrokuje upala
U nastojanju da poboljšaju imunološki odgovor starijih osoba na cjepiva, Gustafson i njezin tim proučavali su kako se T stanice mijenjaju s godinama.
Istraživači su najprije usporedili mlađe odrasle osobe (u dobi od 25 do 35 godina) s onima starijima (od 55 do 65 godina), koje su nazvali "na pragu starenja". Tijekom dvije godine pratili su 96 zdravih dobrovoljaca iz tih dobnih skupina, prikupljajući uzorke krvi od svakog sudionika osam do deset puta i prateći njihov imunološki sustav prije prije i nakon godišnjeg cijepljenja protiv gripe. Zatim su proširili istraživanje na dodatnu skupinu od 234 odrasle osobe u dobi od 40 pa sve do preko 90 godina.
Kako bi detaljno proučili imunološki sustav, Kako bi ispitali imunološki sustav u tim skupinama, tim je koristio sekvenciranje RNA pojedinačnih stanica, što im je omogućilo da pogledaju vrstu genetskog materijala nazvanog RNA unutar svake imunološke stanice. RNA odražava koje proteinestanica proizvodi u danom trenutku. Tim je također koristio visokodimenzionalnu plazma proteomiku, koja mapira proteine koji cirkuliraju u krvi, i spektralnu protočnu citometriju, koja identificira i broji imunološke stanice prema njihovim molekularnim "otiscima prstiju".
Istraživači su uočili jasne razlike u memorijskim T stanicama – imunološkim stanicama koje "pamte" prethodne infekcije i pomažu tijelu da brže reagira pri sljedećem susretu s patogenom.
Kod starijih osoba, sve veći broj memorijskih T stanica prelazi u stanje koje mijenja njihov odgovor na prijetnje – mijenjajući način na koji komuniciraju s B stanicama. Kada memorijske T stanice ne funkcioniraju kako bi trebale, B stanice postaju manje učinkovite u proizvodnji antitijela kao odgovor na infekcije ili cjepiva, pokazala je studija. S druge strane, memorijske T stanice kod mladih odraslih osoba bile su sposobne brzo reagirati i potaknuti očekivani odgovor antitijelima.
Čini se da ove imunološke promjene događaju neovisno o upali i infekcijama latentnim virusima – onima koji ostaju u tijelu nakon početne infekcije i mogu biti neaktivni, bez vidljivih simptoma. Infekcije takvim virusima, poput citomegalovirusa (CMV), često se okrivljuju za slabljenje imunološkog sustava s godinama. Međutim, studija je pokazala da osobe mlađe od 65 godina koje su u nekom trenutku bile zaražene CMV-om nisu pokazivale znakove ubrzanog imunološkog starenja niti povišene razine upalnih proteina.
Cohen je suzdržano komentirao zaključke autora studije, ističući da se najznačajnije promjene u imunološkom sustavu obično događaju nakon 65. godine. "Ako ne vidite promjenu u razini upale između osoba starih 25 do 35 i onih od 55 do 65 godina, je li to zato što se upala zapravo ne mijenja s godinama – ili jednostavno zato što ispitanici još nisu dovoljno ostarjeli da bi se promjene uopće mogle uočiti?", upitao je.
Istraživači vjeruju da bi ovi rezultati mogli pomoći u dizajniranju cjepiva koja kompenziraju imunološke promjene povezane sa starenjem, čime bi se starije osobe bolje zaštitile. Također smatraju da bi rezultati mogli biti korisni za razvoj terapija koje obnavljaju imunološku funkciju u starijoj dobi.
