Novo istraživanje protivi se pretpostavci da brzina mentalne obrade opada nakon što postigne vrhunac u dobi od 20 godina.
Općenito je prihvaćena jedna od neizbježnih činjenica da mozak postaje sporiji što su ljudi stariji. Ali novo istraživanje temeljeno na podacima od više od milijun ljudi, sugerira da brzina mentalne obrade ostaje gotovo konstantna do 60. godine života. Istraživanje je pokazalo da se smanjenje brzine mentalne obrade smanjuje jer ljudi postaju oprezniji kako stare. To bi moglo objasniti veliku količinu istraživanja koja su zaključila da brzina mentalne obrade doseže vrhunac u dobi od oko 20 godina i da se od te točke nadalje stalno smanjuje.
“Naše otkriće je ohrabrujuće jer rezultati pokazuju da prosječne razine mentalne brzine u kontekstima koji zahtijevaju brze i prisilne odluke ne opadaju sve do relativno kasnog životnog vijeka”, rekao je doktor i autor istraživanja Mischa von Krause za The Guardian.
O istraživanju
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour, a podaci od 1 185 882 sudionika u dobi od 10 do 80 godina obrađeni su u Harvardovom Project Implicit online alatu koji se koristio za prikupljanje podataka i educiranje ljudi o predrasudama koje imaju o spolu, rasi i druge karakteristike.
Istraživanje je pokazalo da su stariji sudionici činili manje pogrešaka
Sudionici su morali razvrstati riječi u pozitivne i negativne kategorije, a također su i sliku morali dodijeliti rasnim kategorijama. Test je prvenstveno osmišljen za mjerenje nečije snage povezanosti između rase i evaluacije pozitivnih ili negativnih riječi, ali najnovija analiza jednostavno je koristila dob sudionika, njihovo vrijeme odgovora i točnost.
Podaci su pokazali, kao i prethodna istraživanja, da je prosječno vrijeme za davanje ispravnog odgovora dostiglo vrhunac u 20-im godinama. Međutim, istraživači tvrde da ova metrika također bilježi koliko je osoba oprezna u davanju odgovora i također njihove osnovne brzine motoričkih reakcija.
Koristeći strojno učenje, istraživači su željeli izvući više informacija o ova dva skrivena čimbenika iz obrazaca u podacima. Na primjer, ako je netko dosljedno sporije odgovarao, bez obzira na poteškoću danog pitanja, vjerojatno bi model to mogao pripisati sporim motoričkim odgovorima.
20-godišnjaci najbrži, ali ne i najprecizniji
Istraživanje je pokazalo da su 20-godišnjaci bili najbrži jer su bili više usredotočeni na brzinu, a ne na preciznost. Istraživači su zaključili da je mehanički dio odgovora bio najbrži u dobi od 14 do 16 godina. Činilo se da je brzina mentalne obrade dostigla vrhunac oko 30. godine, a tek je neznatno opala između 30. i 60. godine. Sudionici su također činili manje pogrešaka kako su postajali stariji, barem do oko 60. godine.
Doktor Joshua Hartshorne, psiholog s Boston Collegea koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je korištena metoda strojnog učenja impresivna i da će potaknuti psihologe da preispitaju neke ranije nalaze temeljene jednostavno na vremenu odgovora. "Ovo se pridružuje nizu radova koji sugeriraju da je način na koji se mentalne sposobnosti mijenjaju tijekom života kompliciran i da zapravo ne znamo što se događa. Ali što god da se događa, definitivno nije da smo dostigli vrhunac s 20 godina i odatle krenuli nizbrdo" rekao je Hartshorne.
Von Krause je rekao da je rad potaknuo sugestiju da se ljudi mogu izvrsno baviti različitim zadacima ovisno o njihovoj dobi. "Očito je da postoje zadaci u stvarnom životu gdje je ključno izbjeći pogreške, kao što je medicinska dijagnoza, dok je u drugim zadacima, poput izbjegavanja prepreke na cesti, brzina važnija", rekao je. Međutim, dodao je da će, unutar određenih granica, ljudi vjerojatno moći prilagoditi svoj stil donošenja odluka kako bi odgovarali zahtjevima situacije.
