Gotovo nitko nije stalno sretan, a tuga i nezadovoljstvo uobičajena su iskustva za većinu ljudi. No, čini se da je dob faktor koji snažno utječe na period života kada ljudi nisu sretni
Čini se da je srednja odrasla dob posebno teška dob, to sugerira i izraz "kriza srednjih godina". Iako je kriza srednjih godina česta pojava, u posljednje vrijeme se pojavio porast osjećaja tuge koju neki ljudi doživljavaju u dvadesetim godinama života. Odnosi li se osjećaj tuge povezan sa starenjem samo na pojedinačna iskustva ili je općenit fenomen za sada nije jasno. Studija, objavljena u Journal of Economic Behaviour & Organisation (Blanchflower, 2020), sustavno je istraživala ovo pitanje na velikom uzorku ljudi, prenosi Psychology Today.
U studiji su autori analizirali podatke više od 14 milijuna sudionika iz preko 40 različitih zemalja. Konkretno, sudionici su odgovarali na pitanja u vezi sa sljedećim tematskim skupinama koje se odnose na osjećaj nesreće:
- Mentalno zdravlje (ova kategorija uključivala je pitanja o "lošim" danima mentalnog zdravlja, patnji od depresije, zabrinutosti, osjećaju tuge, stresu, lošim živcima, patnji od fobija i panike, tjeskobi i potištenosti).
- Društvene interakcije i osjećaji (ova kategorija uključivala je pitanja o osjećaju izostavljenosti iz društva, nesposobnosti prevladavanja poteškoća, gubitku povjerenja u sebe, razmišljanju o sebi kao o bezvrijednoj osobi, osjećaju neuspjeha, usamljenosti i osjećaju napetosti).
- Fizičko blagostanje (ova je kategorija uključivala pitanja o iskustvu boli i nesposobnosti dobrog spavanja).
- Nacionalno blagostanje (ova je kategorija bila usredotočena na to je li se situacija u zemlji ispitanika pogoršavala u trenutku provođenja studije).
Rezultati su bili sasvim jasni
Širom Europe i Sjedinjenih Američkih Država osjećaj nesretnosti svoj je vrhunac dosegao kada su ljudi bili u kasnim četrdesetim godinama, točnije u dobi od 49 godina. Općenito, osjećaj nezadovoljstva je slijedio krivulju u obliku brda tijekom čitavog životnog vijeka. Dakle, mala djeca počinju s prilično niskim osjećajem za nesreću koja se povećava do 49. godine. Poslije toga, taj se osjećaj opet smanjuje, a starije odrasle osobe u prosjeku su manje nesretne od ljudi koji imaju oko 49 godina.
Stoga, rezultati studije snažno podupiru postojanje "krize srednjih godina" kao općeg fenomena u različitim zemljama. Suprotno tome, nije postojala snažna znanstvena podrška za postojanje "krize četvrtina života", prenosi Psychology Today.
Zašto se nezadovoljstvo ponovno smanjuje nakon 49. godine?
Autori studije dali su tri odgovora. Prvo, ljudi bi mogli odustati od ispunjavanja nemogućih snova nakon 49. godine i zadovoljiti se realnim ciljevima, koji bi mogli biti od pomoći u smanjenju osjećaja nesretnosti. Drugo, sretniji ljudi mogu živjeti duže, što dovodi do toga da ljudi brinu o tome jesu li sretni ili ne te pokušavaju raditi više stvari koje ih usrećuju. Treće, to bi mogao biti kontra-efekt, u kojem stariji ljudi vide kako se drugi iz njihove generacije razbole i umiru te se zatim osjećaju zahvalnije što su još uvijek u dobrom zdravlju, smanjujući tako osjećaj nezadovoljstva.
