Zdravlje 23. lipnja 2023.

Biohakiranje: Što je i zašto može biti korisno, ali i opasno?

pametni sat
Foto: Pexels Korištenje pametnih satova je isto biohakiranje
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Biohakiranje je termin koji se koristi za sve postupke kojima ljudi utječu na svoje zdravlje i tijek života te uključuje ljude koji postupno mijenjaju svoje tijelo, prehranu i način života kako bi poboljšali svoje zdravlje. Neke vrste biohakiranja relativno su sigurne za isprobati kod kuće, dok druge mogu predstavljati zdravstvene rizike ako se obavljaju bez prisutnosti stručnjaka. U nastavku donosimo što je biohakiranje, njegove vrste, te donosi li uistinu prednosti za organizam.

Biohacking ili biohakiranje je oblik samostalnog unaprjeđenja ili poboljšanja ljudskog bića u kojem ljudi pokušavaju promijeniti aspekte svoje biologije kako bi poboljšali zdravlje, performanse ili opće stanje organizma. Neke vrste biohakiranja, poput privremenog posta, prisutne su već dugi niz godina, navodi MNT. Najbolji primjer biohakera je amerikanac Bryan Johnson koji je okupio širok tim stručnjaka koji mu kroz promjenu životnog stila i prehrane pokušavaju osigurati "vječnu" mladost. 

Tehnološki temeljen biohacking za koji se koriste pametni satovi i drugi pametni uređaji pruža ljudima obilje podataka o njihovom tijelu, omogućujući im prilagođavanje svojeg zdravlja i poboljšanje sportskih performansi. Ljudi mogu željeti "hakirati" svoju biologiju iz različitih razloga, kao što su:

  • Žele imati kontrolu nad svojim zdravljem
  • Žele istraživati nove i neobične ideje vezane uz organizam
  • Žele popraviti ono što smatraju svojim nedostacima
  • Pokušavaju produžiti svoj životni vijek.

Primjeri biohakiranja

Dok su neki primjeri biohakiranja uobičajeni i ljudi ih smatraju dijelom svakodnevnog života, drugi se mogu činiti neobičnijima i izgledati kao futuristički trendovi. Izdvajamo dva najpopularnija primjera biohakiranja koja su danas vrlo raširena. 

  • Nootropici

Jedan popularan oblik biohakiranja su tvari koje se nazivaju nootropici ili "pametni lijekovi". Nootropici bez recepta uključuju tablete, dodatke prehrani, napitke i hranu koja sadrži tvari koje mogu pomoći poboljšanju moždane funkcije. Primjeri uključuju kreatin i kofein. Nootropici na recept su lijekovi koji imaju stimulativne učinke koje liječnici mogu propisati za medicinska stanja poput Alzheimerove bolesti ili poremećaja hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD).

Istraživanja pokazuju da osobe koje uzimaju ovakve lijekove na recept bez valjanih medicinskih razloga imaju veći rizik od različitih zdravstvenih problema, uključujući anksioznost, zloupotrebu drugih supstanci, posttraumatski stresni poremećaj, rizičnije seksualne navike (npr. nekorištenje kondoma) te lošije akademsko postignuće.

 | Author: Pexels Foto: Pexels Korištenje suplemenata za poboljšanje zdravlje je jedan oblik biohakiranja

  • Pametna nosiva tehnologija

Nosiva tehnologija, poput pametnih satova, naočala s ugrađenim zaslonom i narukvica za praćenje tjelesne aktivnosti uobičajeni su komadi suvremene tehnologije. Ljudi ih mogu koristiti kako bi pratili aspekte svog zdravlja i koristili podatke za poboljšanje općeg stanja organizma, postigli bolje ciljeve u pogledu kondicije i zdravlja te pratili reproduktivne cikluse.

Mnoge tehnološke tvrtke dizajniraju i razvijaju ono što neki smatraju sljedećim korakom u biohackingu nosive tehnologije, a to su implantati ugrađeni u tijelo. Imaju različite funkcije, uključujući pohranu lozinki i podataka, djeluju kao "ključevi" koji omogućavaju pristup elektroničkim bravama te prikupljaju još detaljnijih podataka o biološkoj funkciji, zdravlju i kondiciji osobe.

Vrste biohakiranja 

Postoje različite forme biohackinga, a tri najpopularnije vrste su uradi-sam biologija, nutrigenomika i grindersi.

  • Uradi-sam biologija

DIY biohacking ili uradi-sam biologija uključuje stručnjake u znanstvenim područjima koji dijele tehnike i informacije o biohackingu s ljudima koji nisu stručnjaci. To omogućuje više da ljudi provode eksperimente na sebi izvan ograničenog okruženja laboratorija. Neki smatraju da je uradi-sam biologija otvorena revolucija protiv akademske institucionalizacije znanosti i ima za cilj širenje pristupa građanske znanosti i istraživanju bez strogih ograničenja. Sljedbenici pokreta vjeruju da ovakav pristup generira više ideja, slobode, inkluzivnosti i improvizacije. Uradi-sam biohakiranje uključuje različita područja kao što su mikrobiologija, prehrana, biomedicina i sintetska biologija.

  • Nutrigenomika

Nutrigenomika je još jedan oblik biohackinga koji se fokusira na interakciju hrane s genima ljudi. Također istražuje kako geni osobe utječu na odgovor njenog tijela na hranu. Istraživači koriste nutrigenomiku kako bi saznali više o prehrani i genima, kako mogu utjecati na rizik od određenih bolesti i kako pronaći nove načine prevencije i liječenja.

Osoba može poslati uzorak DNA u specijalizirani laboratoriji gdje se analizira njezina genetska struktura. Zatim njezin tim za zdravstvenu njegu može koristiti rezultate za izradu optimiziranog plana prehrane. To može uključivati izbjegavanje određene hrane povezane s uvjetima za koje je osoba genetski predisponirana kao što je osjetljivost na gluten ili primjerice određene proteine iz mesa.

  • Grindersi

Grindersi su biohakeri koji sebe smatraju pionirima ljudskog unaprjeđenja. Ovaj oblik biohakiranja obično uključuje uređaje implantirane pod kožu i korištenje tehnologije za izvođenje modifikacija tijela kako bi poboljšali svoje osjetilne sposobnosti, proširili svoje kognitivne funkcije ili postigli druge oblike unaprjeđenja tijela. Ti implantati mogu uključivati magnetne implantate za interakciju s elektronikom, memorijske čipove za pohranu podataka ili GPS sustave za praćenje lokacije.

Osim implantata, grindersi često eksperimentiraju s različitim tehnikama kao što su elektronička stimulacija mozga, uradi-sam kirurgija i druge metode kako bi postigli svoje ciljeve unaprjeđenja. Važno je napomenuti da grindering uključuje visoki stupanj samodiscipline, istraživanja i obrazovanja kako bi se smanjili rizici i postigao željeni rezultat. Iako grindersi djeluju izvan tradicionalnih medicinskih okvira, njihova djelatnost predstavlja eksperimentalni pristup biohackingu i nosi određene rizike koje treba pažljivo razmotriti.

Donosi li biohakiranje stvarne rezultate?

Zbog slabe regulacije biohakiranja te zato što mnogi ljudi ne prijavljuju svoje rezultate, teško je reći koliki postotak zapravo daje uspješne rezultate. Iako postoje velike online zajednice ljudi koji dijele svoje rezultate, nema načina da se utvrdi točnost njihovih samostalnih eksperimenata. Ipak, neka trenutna istraživanja su otkrila da određene vrste biohackinga daju rezultate.

Jedno istraživanje na životinjama koje koristi nutrigenomiku otkrilo je da fruktoza mijenja važne aspekte regulacije gena što može utjecati na to kako infekcija dovodi do bolesti. Također su otkrili da fruktoza utječe na:

  • metabolizam
  • upalne procese
  • imunološku funkciju.

Još jedan popularan biohack koji neki ljudi smatraju korisnim je "bulletproof" kava, piće koje kombinira organsku kavu, MCT ulje i maslac. U umjerenim količinama, "bulletproof" kava može pomoći ljudima da se osjećaju sitima, može pomoći u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti i može pomoći u sprečavanju određenih vrsta raka.

Biohakiranje s kojim se često susrećemo

Ovakvi oblici biohakiranja su vrlo česti, no svakako bi bilo najbolje prvo se posavjetovati s liječnikom prije nego se odlučite na biohakiranje kako bi vas bolje upoznali s rizicima. 

Povremeni post

Povremeni post je način prehrane u kojem osoba jede samo u određenim vremenskim razmacima i posti između njih. Na primjer, osoba može postiti od 20:00 sati do 12:00 sati sljedećeg dana te jesti između 12:00 i 20:00 sati. Post može pomoći u:

  • smanjenju tjelesne masnoće
  • smanjenju krvnog tlaka
  • snižavanju brzine otkucaja srca
  • smanjenju upala
  • povećanju otpornosti na stres srca
  • otpornosti na dijabetes.
     
Možda te zanima... Intermittent fasting, znaš li koliko sati posta je idealno za tebe? Dijeta
 

Terapija hladnom vodom

Terapija hladnom vodom je sve popularniji trend za zdravlje i vježbanje koji može imati razne prednosti za zdravlje. Uključuje uranjanje u vodu čija je temperatura obično niža od 15°C, a to se može postići plivanjem u vodi ili korištenjem ledenih kupki. Pregledni rad iz 2020. godine sugerira da plivanje u hladnoj vodi ima pozitivne učinke na kardiovaskularni, imunosni i endokrini sustav te mentalno zdravlje. Međutim, postoji ozbiljan rizik povezan s plivanjem u hladnoj vodi, uključujući hladni šok, hipotermiju te naglu smrt. 

Osobe zainteresirane za plivanje ili uranjanje u hladnu vodu mogu isprobati program aklimatizacije pod nadzorom obučenog stručnjaka. To uključuje kratko izlaganje hladnoj vodi i postupno povećavanje vremena provedenog u vodi kako bi se povećala tolerancija.
 

tuširanje Možda te zanima... 7 iznenađujućih prednosti tuširanja u hladnoj vodi Zdravlje
 

Kofein

Kada ujutro ispijate svoju prvu šalicu kave, sudjelujete u biohakiranju organizma iako toga možda niste ni svjesni. Osim što vas razbuđuje, kofein također pomaže poboljšati fokus i mentalne sposobnosti. Naravno, ne treba pretjerivati s kavom i drugim napitcima s kofeinom jer u prevelikim količinama ima suprotan učinak.
 

Možda te zanima... Istraživanje pokazalo da kava produžuje život, a pomaže i u vježbanju Hrana
 

Koji su rizici biohakiranja?

Znanstvenici tradicionalno provode istraživanja uz nadzor institucija koje provode etičku reviziju njihovih studija. Međutim, biohakeri često ne prolaze kroz etičku reviziju i mogu raditi u privatnom i nesigurnom okruženju. Etičari i slični stručnjaci su izrazili zabrinutost zbog nedostatka regulacije i odgovornosti kod biohakera što može dovesti do nesigurnog rada i loših ishoda. Nedostatak regulacije i dosljednosti također može dovesti do kontaminacije, bolesti ili ozljeda.

Postoje i rizici povezani s praćenjem neslužbenih zdravstvenih savjeta iz neakreditiranih izvora poput blogova, društvenih medija ili usmene predaje. Ljudi zainteresirani za savjete o prehrani, spavanju ili tjelovježbi trebaju se posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom prije nego što isprobaju novi režim kako bi procijenili je li siguran i prikladan za njihove specifične zdravstvene potrebe.

Na primjer, stručnjaci sugeriraju da je privremeni post neprikladan za osobe s nedovoljnom tjelesnom masom, osobe s poviješću poremećaja prehrane ili određenim zdravstvenim stanjima (poput dijabetesa tipa 1).
 

Možda te zanima... Pametni sat muškarcu spasio život Zdravlje

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.