Istraživanja upućuju na to da autoimune bolesti kod žena nisu povezane samo s biološkim čimbenicima već i s ponašanjem te utjecajem okoline.
Prema istraživanju iz 2020. godine, autoimune bolesti nesrazmjerno pogađaju žene – čineći gotovo 80 posto slučajeva. Zasebna studija iz 2021. godine pokazala je da se žene također suočavaju s višim stopama anksioznosti, PTSP-a i anoreksije.
Je li moguće da glavni čimbenik iza ovih statistika nije samo biološke, već i bihevioralne prirode? Točnije, može li potisnuta ljutnja pridonijeti pogoršanju zdravlja žena?
Žene su odgojene tako da šute, da budu njegovateljice koje pritom ostaju tihe i pristojne. Ljutnja se prvenstveno smatra muškom emocijom, ali to je nešto što svi doživljavamo i trebalo bi je moći izraziti na zdrave, kontrolirane načine. No, što se događa kad je potiskujemo? Može li se ta neizražena ljutnja s vremenom manifestirati u našem tijelu kao bolest?
U kasnim 1980-ima, psihologinja Dana Jack uočila je obrazac među svojim pacijenticama: sklonost "samoušutkivanju", potiskivanju vlastitih potreba, ugađanju drugima i izbjegavanju sukoba. Povezala je ovo ponašanje s povećanim rizikom od depresije. U novije vrijeme, studija sa Sveučilišta u Pittsburghu otkrila je da je potisnuta ljutnja kod nebijelkinja povezana sa 70 posto povećanim rizikom od ateroskleroze, što povećava rizik od srčanih bolesti.
Ideja da prikriveni bijes može utjecati na fizičko zdravlje odjekuje kod mnogih žena. Sarah, 37-godišnjakinja iz Londona, dobila je dijagnozu perniciozne anemije u 21 godini nakon što se borila s anoreksijom. Kasnije, s 34 godine, dijagnosticirana joj je fibromialgija nakon niza emocionalnih i fizičkih trauma. "Ono što se ponavljalo je bio zapravo taj snažan osjećaj da me nitko ne sluša", kaže Sarah. “Što sam se više trudila izboriti za podršku, to sam je manje dobivala, što me naposljetku natjeralo da se povučem u tišinu.”
Sarah je objasnila kako je bijes koji je osjećala – prema prijateljima, obitelji, osobama koje su je povrijedile te društvu – ostao zarobljen jer nije znala kako bi ga izrazila. Taj potisnuti bijes, kaže, smjestio se u njezinu tijelu i manifestirao kao bol u želucu, prsima, ramenima i grlu. Shvatila je da je ta bol somatska, odnosno fizički odraz neprocesuiranih emocija. Kako bi se oslobodila tog tereta, počela se baviti ekstatičnim plesom, masažom, dijafragmalnim disanjem, meditacijom i tehnikama uzemljenja. Ponekad se nakon intenzivne vježbe rasplače i doslovno osjeti kako potisnute emocije napuštaju njezino tijelo, piše Independent.
Danas Sarah aktivno primjenjuje ove tehnike kako bi spriječila nakupljanje stare i nove boli. "Ako to ne radim, moje tijelo se ugasi; javljaju se raširena bol, osjetljivost kože (alodinija), glavobolje, napetost čeljusti, ekstremni umor, mentalna magla i emocionalna nestabilnost." Iako joj je specijalist za fibromialgiju propisao lijekove protiv bolova, fizioterapiju i homeopatske lijekove, oboje se slažu da je fizičko somatsko djelovanje najbolji način za upravljanje njezinim stanjem.
Stres i imunološki sustav
Dilly, 29, također iz Londona, ima Hashimotov tiroiditis, autoimuni poremećaj kod kojeg imunološki sustav napada štitnjaču, usporavajući metabolizam. "Osjećam bolove u mišićima, ispada mi kosa, imam netoleranciju na hladnoću i suhu kožu. Probava mi je usporena , što dovodi do debljanja, ali ono najgore je što sve to skupa utječe na moje raspoloženje i energiju."
Njezini su se simptomi pogoršali nakon posebno stresne godine pune osobnih i poslovnih problema. "Tada sam napokon potražila liječnički savjet i postavljena mi je dijagnoza. Moj je liječnik sumnjao da mi je štitnjača godinama usporeno radila, a da toga nisam bila svjesna."
Dilly, koja trenutno studira kako bi postala liječnica, nije imala previše vremena da "procesuira" svoju dijagnozu niti emocije. "Liječnik je bio prilično ravnodušan kada mi je saopćio dijagnozu što je dodatno pojačalo moju anksioznost zbog uzimanja lijekova do kraja života. Potisnula sam svoje osjećaje, a vjerujem da je to negativno utjecalo na moje zdravlje. Nedavno sam morala povećati dozu unatoč stabilnim razinama tijekom tri mjeseca."
Neki stručnjaci vjeruju da postoji poveznica između potisnutih emocija i fizičkih bolesti. Dr. Jolene Brighten, specijalistica za naturopatsku endokrinologiju, objašnjava: "Potiskivanje emocija, posebno bijesa, povezano je s povećanim stresom, disfunkcijom imunološkog sustava i kroničnom upalom, što može pridonijeti razvoju ili pogoršanju autoimunih bolesti."
Ona ukazuje na istraživanja koja sugeriraju da emocionalna represija može izazvati produženu aktivaciju hipotalamičko-hipofizno-nadbubrežnog (HPA) sustava, što dovodi do disfunkcije imunološkog sustava. To može pogoršati stanja poput reumatoidnog artritisa, lupusa i multiple skleroze.
Dr. Sula Windgassen, psihologinja, CBT terapeutkinja i EMDR terapeutkinja, napominje da je zdravlje inherentno biopsihosocijalno – oblikovano biološkim, psihološkim, društvenim i okolišnim čimbenicima. “Kada govorimo o zdravlju ili bolesti, moramo razmotriti sva tri aspekta zajedno, a ne zasebno”, kaže ona.
Dok neke studije sugeriraju da bi potiskivanje emocija moglo biti povezano s disfunkcijom imunološkog sustava, Windgassen upozorava da se istraživanja još uvijek razvijaju. "Nije bilo dovoljno istraživanja koja se baš specifično odnose na potisnuti bijes i njegove učinke na imunitet. Međutim, psihoneuroimunološka istraživanja pružaju uvjerljive dokaze da potiskivanje emocija može utjecati na funkcioniranje imunološkog sustava."
Odgovor tijela na potiskivanje emocija
Sve emocije su biološki posredovane kroz aktivnost mozga, promjene autonomnog živčanog sustava i lučenje hormona. Međutim, niti jedan pojedinačni fiziološki znak ne odgovara određenoj emociji poput ljutnje ili tuge. Windgassen objašnjava: "Ne radi se o tome da su emocije same po sebi štetne, već način na koji reagiramo na njih može opteretiti tijelo."
Potiskivanje emocija je jedan odgovor koji najviše iscrpljuje. Aktivira viša područja mozga, poput prefrontalnog korteksa, dok smanjuje aktivaciju u centrima za obradu emocija poput amigdale. To dovodi do povećanog lučenja kortizola, što može poremetiti imunološku funkciju.
"Kortizol može inhibirati imunološke odgovore, usporavajući reakciju sustava, ili ga može i prekomjerno aktivirati, što dovodi do upale, znaka imunološke disfunkcije."
Iako istraživanja i dalje traju, sve veći broj dokaza ukazuje na to da potiskivanje emocija, uključujući bijes, može imati značajne fiziološke posljedice.
Pronalaženje zdravih opcija
Dakle, što žene mogu učiniti kako bi spriječile da potiskivanje emocija utječe na njihovo zdravlje? Dr. Brighten sugerira razvijanje emocionalne svijesti i izražavanja kroz vođenje dnevnika, terapiju ili somatske prakse. "Redovita fizička aktivnost, svjesnost i vježbe disanja mogu pomoći u regulaciji živčanog sustava i smanjiti fiziološki utjecaj potisnutog bijesa."
Također naglašava važnost postavljanja granica, razvijanja asertivne komunikacije i njegovanja podržavajućih odnosa. "Izražavanje ljutnje na konstruktivan način može pomoći u smanjenju rizika od imunološke disfunkcije i upala povezanih sa stresom."
Iskustva ovih žena odražavaju ono što istraživanja i stručnjaci sugeriraju – da se neprerađene emocije mogu manifestirati fizički, pridonoseći kroničnim zdravstvenim stanjima. Bilo da se radi o terapiji, tjelesnoj aktivnosti ili svjesnosti, pravilno prepoznavanje i procesuiranje vlastitih emocija – osobito ljutnje – može biti ključan korak u očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja.
