Vjerojatno si u zadnje vrijeme vidjela brojne naslove o klimatskim promjenama na portalima i televiziji, ali možda se pitaš što čimbenici kao što su požari i više temperature znače za tebe. Vjerovala ili ne, klimatkse promjene imaju izravne i neizravne učinke na tvoje zdravlje.
Vatrogasci u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj i Maroku bore se sa šumskim požarima koji bjesne na desecima tisuća hektara dok toplinski val nastavlja donositi ekstremne temperature i uzrokovati stotine smrtnih slučajeva diljem jugozapadne Europe. Drugi ljetni toplinski val, s temperaturama od 47 stupnjeva u Portugalu i 45 stupnjeva u Španjolskoj, izazvao je šumske požare koji su tisuće ljudi prisilili na evakuaciju piše The Guardian. Slična situacija događa se i u francuskom gradu Arcachon gdje su dva šumska požara uništila 10 tisuća hektara zemlje, a u nedjelju poslijepodne su se zbog olujnih vjetrova još više razbuktala. U Grčkoj je gorila Kreta, a u Maroku je zbog požara umrla najmanje jedna osoba te je evakuirano više od 1000 obitelji piše The Guardian. Prema podacima BBC-a u Španjolskoj i Portugalu od vrućine je umrlo najmanje 281 osoba.
I u Hrvatskoj je prošli tjedan gorjelo kod Zatona i Vodica. Ravnateljstvo civilne zaštite u ponedjeljak je potvrdilo da su požari ugašeni, a osobe kojima su kuće u potpunosti izgorjele dobile su na korištenje jedan stambeni kontejner i jednu mobilnu kućicu. Isto tako, od ponedjeljka je u Istri zabranjeno koristiti pitku vodu za pranje vozila, ulica, trgova i javnih površina te privatnih i javnih zelenih površina za tuširanje na plažama i kupalištima piše 24sata. Jedina iznimka su ribarnice i tržnice, a tamošnje vlasti smatraju da je ta mjera potrebna jer hidrološka situacija u Istri nije najpovoljnija te se oborine ne očekuju u idućih mjesec dana. "Svatko od nas može uštedjeti 10 do 15 posto količine vode kako ne bismo bili primorani donositi još restriktivnije mjere, sve u cilju stalne opskrbe pitkom vodom naših građana i gostiju", rekao je istarski župan Boris Miletić.
Upravo ove klimatske promjene pokazuju da se ne radi o problemu budućnosti, već da one sada utječu na zdravlje i dobrobit svih. Panamerička zdravstvena organizacija nazvala je klimatske promjene "najvećom globalnom prijetnjom zdravlju 21. stoljeća" pa ti donosimo šest načina na koje utječu na zdravlje i kako se zaštititi.
Visoke temperature mogu ugroziti dobar san
Studija objavljena u časopisu One Earth u svibnju 2022. pokazala je da bi do 2099. zbog porasta temperature svaka osoba po godini mogla spavati 50 do 58 sati manje. To je kao da svake godine gubiš više od tjedan dana sna.
Učinak može biti osobito uočljiv u gradovima, zahvaljujući efektu urbanog toplinskog otoka, što uzrokuje da urbana područja postaju toplija od prigradskih i ruralnih područja. Zagovornica klimatske i zdravstvene jednakosti, Surili Sutaria Patel, dodaje da betonske i nepropusne površine te nedostatak zelenila zadržavaju toplinu unutar granica grada. Objašnjava da noću, kada je ekosustav prirodno podešen za oslobađanje topline, toplina ostaje zarobljena, a zatim se ujutro povećava i sve to utječe na san.
Studija One Earth citira istraživanje koje pokazuje da je gubitak sna povezan s lošijom kognitivnom funkcijom i smanjenim imunitetom na bolesti, kao i povećanim rizicima od ozljeda, srčanih problema i problema s mentalnim zdravljem.
Promjena vremenskih prilika može povećati širenje zaraznih bolesti
Istraživanja pokazuju da rastuće temperature i promjene u količini oborina mogu regije učiniti više ili manje gostoljubivim za prijenosnike bolesti kao što su komarci i krpelji, što znači da se malarija, denga groznica i lajmska bolest mogu proširiti na područja koja prije nisu bila u opasnosti. Ravnateljica Centra za klimatske promjene i zdravlje Linda Rudolph dodaje da više temperature također mogu utjecati na to koliko brzo neki patogeni rastu i razmnožavaju se.
Rudolph također ističe da klimatske promjene mogu uzrokovati migraciju i životinja i ljudi, dovodeći ljude u kontakt s bolestima s kojima se možda prije nisu susreli. Kako planet postaje topliji, neke se životinje kreću prema polovima zemlje, dolazeći u prvi kontakt s različitim životinjama, a u nekim slučajevima i s ljudima. Rudolph napominje da je krčenje šuma također značajano dorpinosi klimatskim promjenama i uzrokuje gubitak prirodnih staništa i tjera životinje da se presele u nova područja, gdje bi mogle dijeliti klice s ljudima ili drugim životinjama.
Zagađenje zraka može otežati disanje
Rudolph objašnjava da više temperature uzrokuju veće zagađenje ozona što može uzrokovati astmu ili uzrokuju pojavu smoga koji dovodi do oštećenja dišnih putova i pogoršava astmu i kronične plućne bolesti poput emfizema i bronhitisa. Dodaje da klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet šumskih požara koji oslobađaju ogromne količine dima koji se može proširiti stotinama kilometara. Dim šumskih požara pun je čestica koje uzrokuju preuranjenu smrt, pogoršavaju astmu, povećavaju rizik od srčanog udara i povezuju se s prijevremenim porodom i drugim nepovoljnim ishodima poroda.
Više peludi može pogoršati alergije i kožne bolesti
Više temperature također znače da biljke proizvode više peludi, a mnogi ljudi koji pate od alergija smatraju da su njihove alergije gore i da je sezona alergija duža. Sveučilište Harvard izvještava da onečišćenje ugljikom i više temperature tjeraju biljke da proizvode više peludi tijekom duljih sezona njihovog rasta. Znanstvenici sugeriraju da će prosječni broj peludnih zrnaca 2040. godine biti više nego dvostruko veći nego 2000. godine. A studija objavljena u časopisu Allergologie Select 2021. godine otkrila je da te promjene također mogu pogoršati ekcem.
Požari i onečišćenje zraka otežavaju disanje, a promjene u količini oborina mogu neke regije učiniti više gostoljubivima za prijenosnike bolesti
Eko-anksioznost može narušiti mentalno zdravlje
Patel dodaje da se kod mladih sve više vidi porast eko-anksioznosti ili zabrinutosti zbog klimatskih promjena. Iako mladi žele nešto poduzeti, često smatraju da nemaju dovoljno političkih resursa ili moći. Preživljavanje klimatskih katastrofa također ima trajne učinke na mentalno zdravlje. Studija objavljena u Psychiatric Quarterly 2020. godine pokazala je da katastrofe pogoršane klimatskim promjenama mogu dovesti do povećanja upotrebe alkohola, tjeskobe, ljutnje i posttraumatskog stresnog poremećaja.
Više temperature mogu pogoršati kronična stanja
Patel objašnjava da ekstremne vrućine otežavaju regulaciju tjelesne temperatue što utječe na ljude s kardiovaskularnim bolestima, ali i na povezane zdravstvene probleme poput visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola. Zbog toga su ljudi podložniji dehidraciji, toplinskom udaru i toplinskom stresu. Klimatske promjene dugo se povezuju i s povećanim rizikom od raka, ali također mogu pogoršati ishode raka. U članku objavljenom u Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention, povećanje broja prirodnih katastrofa može osloboditi kancerogenih tvari u zajednicama, opteretiti pružatelje zdravstvene skrbi i otežati dobivanje skrbi, što može dovesti do smrti.
Kako se zašititi od klimatskih promjena?
Djeca, trudnice, ljudi u siromašnim zajednicama i starije populacije za koje je vjerojatnije da će imati kronične zdravstvene probleme, najteže su pogođeni klimatskim promjenama. Patel dodaje da bi pristup bolnicama, školama i sustavima prijevoza za neke moglo biti pitanje života ili smrti. Iako se borba protiv klimatskih promjena može činiti nemogućom, postoje koraci koje svatko može poduzeti kako bi se zaštitio:
- Bolja zdravstvena pismenost izuzetno je važna za razumijevanje zdravlja i postavljanje pitanja liječniku o tome kako klimatske promjene utječu na zdravlje. Liječnik tako može upozoriti na vremenske prilike na koje treba paziti, kako stres utječe na djelotvornost lijekova ili što možeš očekivati kada si izložena toplini, hladnoći ili alergiji.
- Komplet za hitne slučajeve posebno je važan za ljude koji žive u područjima u kojima su česte poplave, uragani ili šumski požari.
- Istraživanje objavljeno u Advances in Nutrition 2020. pokazalo je da je prehrana s niskim udjelom mesa i visokim udjelom voća i povrća povezana s manjim emisijama stakleničkih plinova i manjim rizicima od kroničnih bolesti, čime se smanjuje ranjivost ljudi na visoke temperature.
- Smanji količinu plastike za jednokratnu upotrebu tako što ćeš više kuhati kod kuće, nositi svoje platnene vrećice u trgovinu ili korisitit boce za višekratnu upotrebu.
- Obrati pozornost na upozorenja o vrućini i pronađi načine da se rashladiš. Rudolph dodaje da čak i nekoliko sati korištenja klima uređaja može smanjiti rizik od toplinskih bolesti, a isto tako održavanje prostora hladnim može pomoći da tijekom vrućih ljetnih noći bolje spavaš.
- Na lokalnim ili parlamentarnim izborima glasaj za one koji promiču zaštitu okoliša i zdravlja. Odluke na lokalnoj razini izravno će utjecati na tvoje zdravlje, ali i na okoliš i institucije.
