Dok se gradovi diljem svijeta nastavljaju zagrijavati, klimatska skloništa će postati potreba svakog grada, jednako važna kao i javni zahodi. Kako bi zgrade bile hladne, a ljudi sigurni, gradovi su već izgradili parkove, zasadili drveće i obojili krovove u bijelo kako bi odražavali sunčevu svjetlost. Barcelona čini nešto od toga, ali također iskorištava svoju postojeću infrastrukturu.
Još je od 2020. u španjolskom gradu Barceloni uspostavljena mreža klimatskih skloništa. Prema Gradskom vijeću Barcelone, postojeći općinski objekti i javni prostori poput knjižnica, sportskih centara, parkova i vrtova, škola i muzeja pretvoreni su u klimatska skloništa i označeni su znakom na ulazu kako bi se stanovnici i ostali posjetitelji rashladili tijekom visokih ljetnih temperatura. Prije dvije godine, bilo je tek 70 ovakvih skloništa, a Barcelona ih danas ima već 200. Postoji i online karta na kojoj se lako mogu pronaći klimatska skloništa koja se mogu koristiti od 15. lipnja do 15. rujna. Ipak, jedina mana je što su skloništa otvorena samo u radno vrijeme javnih prostora i objekata.
U tim skloništima temperatura se održava na oko 26 stupnjeva, posebno za osobe osjetljive na vrućinu kao što su bebe, osobe starije od 75 godina, osobe s kroničnim bolestima, siromašni. Ova skloništa imaju dobru pristupačnost, nude vodu i sigurna mjesta za opuštanje. Međutim, nisu zamišljena kao opcija za osobe kojima je potrebno liječenje. U tom slučaju ljudi bi se trebali obratiti lokalnom domu zdravlja.
Klimatska skloništa po cijelom gradu
Prema podacima Gradskog vijeća Barcelone, 95 % ljudi u Barceloni ima pristup barem jednom skloništu koje je udaljeno svega 10 minuta hoda od njihovog doma. Unatoč tome, Gradsko vijeće nastavlja raditi na povećanju broja dostupnih sadržaja i aktivnosti iz godine u godinu, uz jednaku društvenu i teritorijalnu raspodjelu kako bi se osiguralo da svi stanovnici imaju pristup takvim sadržajima pet minuta od svojih domova. Prioritet se također daje četvrtima s manjom pokrivenošću i s najugroženijom populacijom.
Klimatske promjene imaju nerazmjeran utjecaj na ranjivo stanovništvo, tako da su skloništa u Barceloni posebno korisna u četvrtima s nižim primanjima, ali i za starije osobe i beskućnike koji možda nemaju pristup ventiliranim ili klimatiziranim prostorima. Oko 58 % domova u Barceloni ima klima uređaj, a u cijeloj zemlji prisutan je u samo jedan od tri doma piše Fast Company.
Znak na ulazu u klimatsko sklonište u Barceloni
Pomoć od Europske unije
Iako je većina objekata već bila pogodna za klimatska skloništa, bilo je potrebno modernizirati 11 škola. Tako su škole dobile rashladne fontane, zelene vrtove i zidove, tende, zaštitu od sunca i nove krovove za bolju ventilaciju piše Fast Company. Zahvaljujući bespovratnim sredstvima od četiri milijuna eura od Europske unije i dodatnih jedan milijun eura od grada, u Barceloni su posadili i 74 stabla i pretvorili nešto više od 1020 metara kvadratnih nogostupa u zelene površine.
I ostali gradovi imaju slične projekte
Grad Pariz promovira sličan projekt, projekt Paris OASIS koji se usredotočuje na prilagodbu klimatskim promjenama kroz inicijative u školama. U razdoblju od 2018. do 2019. proveli su i projekt izrade mobilne aplikacije koja prati temperature i toplinsku udobnost u svim gradskim područjima. Aplikacija Extrema pomaže korisnicima pronaći najbliži prostor za hlađenje, mjesto za besplatnu vodu za piće ili isplanirati najbolju rutu kako bi izbjegli nelagodu. Koristeći satelitske podatke te modele i podatke specifične za grad, aplikacija može procijeniti temperaturu i vlažnost za svaki četvorni kilometar u gradu. Također obavještava vlasti o područjima gdje se mogu očekivati žrtve. Prvo razvijena u Ateni, usluga je prihvaćena u Parizu, Rotterdamu, Milanu i Mallorci te se širi na druge gradove piše Fast Company.
Druge gradske inicijative nastoje zaštititi svoje građane širenjem zelene infrastrukture i poboljšanjem pristupa parkovima i urbanim vrtovima. Ovo je posebno važno u četvrtima s niskim prihodima, za koje se zna da imaju sve manje parkova i zelenih površina. Grad Dallas u Teksas, koristi podatke o zdravlju, okolišu i socio-ekonomskim statusima kako bi otkrili gdje bi sadnja drveća donijela najveću korist piše Fast Company.
Jako industrijalizirani grad Stuttgart svoju je izazovnu topografiju pretvorio u prednost. Smješten u kotlini gdje se toplina i smog mogu brzo akumulirati, pronašli su rješenje za kretanje zraka kroz grad korištenjem zelenih ventilacijskih hodnika. Od 1930-ih, mjere zoniranja održavale su puteve otvorenima kako bi se omogućilo prirodno strujanje vjetra kroz dolinu, donoseći hladan zrak u grad i snižavajući temperature i zagađenje zraka. Sličnu mjeru najavio je i Peking, planirajući implementirati verziju prilagođenu svom zemljopisnom području piše Fast Company.
Još jedna mjera koja je postigla rezultate je bojenje krovova u bijelo. Inicijativa CoolRoofs u New Yorku postavlja premaz koji reflektira sunčevu svjetlost kako bi se smanjila temperatura okoline, smanjilo zagađenje zraka i smrt od toplinskog udara. Druge inicijative poput Koalicije za pametne površine nude prilagođene alate za pomoć gradovima u donošenju isplativih odluka u vezi s materijalima koji se koriste za krovove i pločnike i podržavaju lokalne zajednice da budu bolje pripremljene za nadolazeće izazove koje postavlja rastuća globalna temperatura.
