Požar koji je u srijedu buknuo kod Zatona cijelu noć gasilo je 350 vatrogasaca iz Šibensko-kninske i još šest županija. Požar je stavljen pod kontrolu, nema stradalih, ali ima materijalne štete. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da smo protupožarnu sezonu dočekali spremni i da su službe dobro odradile svoj posao, ali da moramo biti svjesni da su klimatske promjene tu i da ćemo ih postajati svjesniji iz godine u godinu.
''Dočekali smo spremni protupožarnu sezonu, službe su odradile dobar posao. Moramo biti svjesni da su klimatske promjene glavna promjena koja se događa i koja će se događati u godinama koje slijede. Mi smo povlačili poteze da se one službe zadužene za sigurnost građana u najvećoj mjeri pripreme za izazove koji nam predstoje. Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova s kojima se suočava cijeli svijet'', kazao je Božinović u četvrtak nakon sjednice Vlade, piše 24sata. Božinović je istaknuo da je Mediteran, uz Kaliforniju, jedan od dva najveća svjetska hotspota kad se govori o globalnom zagrijavanju.
''Mi živimo na području koje će biti i već jest izloženo negativnim posljedicama klimatskih promjena i zbog toga se organiziramo kao država, ali i na razini EU, a sve kako bismo udružili kapacitete koje Europa ima u borbi s posljedicama vezanima, prije svega, uz šumske požare'', dodao je.
13.07.2022., Zaton - Pozar koji je buknuo kod vodica prosirio se prema Zatonu gdje su ugrozene kuce
Veza klimatskih promjena i prirodnih katastrofa
Koliko klimatske promjene imaju velik utjecaj na pojavu prirodnih katastrofa jasno se vidi na primjeru požara. Požar je zapravo vrlo jednostavna pojava za koju su potrebna tri uvjeta: pravi klimatski uvjeti, materijal koji može gorjeti i iskra. Stručnjakinja za klimu sa Sveučilišta Colorado Jennifer Balch za National Geographic navodi kako su ljudi direktno utjecali na promjenu sva tri uvjeta svojim neodgovornim ponašanjem prema okolišu. Glavna promjena koja uzrokuje sve češće požare su sve više temperature koje isušuju zrak i čine ga toplijim. Topli zrak iz biljaka i ostalih predmeta na zemlji izvlači vlagu velikom brzinom, a tako suhi lako postaju materijal koji gori. Kada na to dodamo sve veći broj olujnih nevremena s munjama, dobili smo recept za katastrofu. Ipak, većina požara i dalje započinje ljudskom nepažnjom i ostavljanjem otvorenog plamena na polju, opušaka ili sličnih opasnih predmeta, no požari od takvih nesmotrenih postupaka ne bi bili toliko česti da se priroda ne isušuje alarmantnom brzinom zbog visokih temperatura te stvara veliku količinu materijala koji gori.
Manje je poznato da veliki požari mogu potpuno promijeniti vremensku prognozu za određeno područje. Gusti dim koji se diže u nebo brzo se hladi i služi kao izvorište kondenzacije vode. Voda koja se uhvati za čestice iz dima postaje kiša, a tako se brzo formiraju i razorne oluje praćene munjama koje mogu izazvati nove požare. Tako se ciklus vrti u krug i produžava se sezona požara.
Što možemo poduzeti kako bismo smanjili opasnost od požara?
Sada već svi znamo da ne smijemo u ljetnim mjesecima paliti vatru u kampovima ili izletištima kako bi pripremali roštilj, ne smijemo bacati opuške u prirodu kao ni ostale lako zapaljive predmete, no to nije dosta. Zeleniji način života ključ je pozitivne promjene, ali i poticanje velikih kompanija koje su zaslužne za zagađenje okoliša da promijene svoju politiku. Do klimatskih promjena došli smo svi zajedno, vrijeme je da se svi zajedno i promijenimo kako bi ih sveli na minimum, a time sačuvali i milijarde životinja te tisuće ljudi koji su svake godine pogođeni požarima.
