Ultra-prerađena hrana, alkohol, duhan i fosilna goriva ubijaju 2,7 milijuna ljudi svake godine diljem Europe, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Stručnjaci kažu da moćne industrije potiču loše zdravlje i preuranjenu smrt jer se miješaju u vladine politike i napore da se smanje slučajevi raka, srčanih bolesti i dijabetesa. U svom novom izvješću, WHO poziva na strogu regulativu za obuzdavanje moći industrije i na vlade da pokreću zdravstvene politike koje industrija redovito osporava, odgađa, slabi ili zaustavlja.
WHO je rekao da više od 7400 ljudi umire svaki dan u Europi zbog štetnih proizvoda i praksi potaknutih komercijalnom industrijom. "Ovi komercijalni proizvodi doprinose 24 posto svih smrtnih slučajeva, uključujući značajnu smrtnost od kardiovaskularnih bolesti (51,4 posto) i raka (46,4 posto)", navodi se u izvješću.
Industrija duhana, alkohola, ultraprerađene hrane i goriva u potpunosti su ili djelomično odgovorni za 2,7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u Europi, navodi se u izvješću. Isto tako, globalna slika pokazuje da duhan, ultraprerađena hrana, fosilna goriva i alkohol uzrokuju 19 milijuna smrti godišnje, ili 34 posto svih smrti.
Raščlanjujući podatke, WHO je rekao da je 1,15 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u Europi uzrokovano pušenjem, 426.857 zbog alkohola, 117.290 zbog prehrane s visokim udjelom prerađenog mesa i 252.187 zbog prehrane s visokim udjelom soli. Ove brojke ne uključuju smrti uzrokovane pretilošću, visokim krvnim tlakom, visokim šećerom u krvi ili visokom razinom kolesterola - a sve je to povezano s nezdravom prehranom, navode iz WHO-a.
Interesi industrija nisu u skladu s javnim zdravstvom
Izvješće poziva vlade da prepoznaju taktike koje koristi industrija poput okrivljavanja pojedinaca, marketinga, širenja dezinformacija, promocije na društvenim medijima, lobiranja i potkopavanja znanosti poput financiranja istraživanja koja promiču njihove ciljeve.
WHO je rekao da je primarni interes svih velikih korporacija profit, dok se veliki tržišni udio često također pretvara u političku moć. "Bez obzira na proizvod koji prodaju, industrijski interesi nisu u skladu ni s javnim zdravstvom ni sa širim javnim interesom. Svaka politika koja bi mogla utjecati na njihovu prodaju i profit stoga je prijetnja i oni ne bi trebali igrati nikakvu ulogu u razvoju te politike", rekli su iz WHO.
No, Christopher Snowdon, voditelj odjela za ekonomiju životnog stila u institutu za ekonomska pitanja slobodnog tržišta, opisao je podatke kao apsurdne. "Proizvodi poput alkohola, duhana i soli koriste se tisućama godina i još uvijek bi se koristili da transnacionalne korporacije sutra nestanu. Kako će ih svaki pojedinac koristiti, stvar je isključivo njega samog. Autori se izričito protive tržišnoj ekonomiji i liberalizaciji trgovine te zaključuju da je rješenje u promišljanju kapitalizma", rekao je za Daily Mail Snowdon.
Snowdon je dodao da WHO tvrdi da potrošači nemaju kapacitet (vrijeme ili resurse) da naprave pravi izbor i da bi vlada stoga trebala donositi odluke umjesto njih ponašajući se kao "država dadilja". "Žalosna je optužba Svjetske zdravstvene organizacije da je dopustila da se ovaj polupečeni marksizam objavi pod njezinim imenom", zaključio je Snowdon.
"Ovo izvješće pogrešno karakterizira naš sektor, ne prepoznaje značajan napredak postignut u smanjenju štetnog konzumiranja alkohola u Europi i proturječi mandatima WHO-a i država članica UN-a za privatni sektor da igra ulogu u daljnjem smanjenju štete zajedno s javnim sektorom i civilnim društvom", rekao je Julian Braithwaite, predsjednik i izvršni direktor Međunarodne alijanse za odgovorno konzumiranje alkohola.
U izvješću se tvrdi da su, s izuzetkom pravila o duhanu, globalni napori za reguliranje štetnog marketinga u najboljem slučaju bili neuspješni. "Iako zakonske mjere koje reguliraju marketing alkohola i nezdrave hrane postoje u nekoliko zemalja diljem europske regije WHO-a i diljem svijeta, one su često uskog opsega, usmjerene na specifične medije ili okruženja, određene skupine stanovništva ili na specifične marketing tehnike i stoga ne pružaju dovoljnu zaštitu", piše u izvješću.
Nadalje, dobrovoljni kodeksi za koje industrija kaže da se može regulirati su neučinkoviti, rekli su iz WHO. "Četiri industrije ubijaju najmanje 7000 ljudi u našoj regiji svaki dan", rekao je dr. Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu. "Isti veliki komercijalni subjekti blokiraju propise koji bi zaštitili javnost od štetnih proizvoda i marketinga te zaštitili zdravstvenu politiku od uplitanja industrije".
Kluge je dodao da industrijske taktike uključuju iskorištavanje ranjivih ljudi putem ciljanih marketinških strategija, obmanjivanje potrošača i lažne tvrdnje o prednostima njihovih proizvoda ili njihovim ekološkim akreditivima. "Ove taktike ugrožavaju dobitke javnog zdravstva iz prošlog stoljeća i sprječavaju zemlje da postignu svoje zdravstvene ciljeve".
"Predugo smo faktore rizika smatrali uglavnom povezanima s individualnim izborima. Problem moramo preoblikovati kao sustavni problem, gdje se politika mora suprotstaviti okruženju hiper-potrošnje, ograničiti marketing i zaustaviti uplitanje u kreiranje politike", rekao je zamjenik belgijskog premijera Frank Vandenbroucke, koji je pokrenuo studiju.
"Ovo izvješće daje daljnji uvid u to kako industrije koje štete zdravlju, uključujući alkohol i nezdravu hranu i piće, negativno utječu na globalno zdravlje i rastuće stope nezaraznih bolesti, uključujući rak", rekla je Kendra Chow iz Svjetskog fonda za istraživanje raka, koja je pridonijela izvješću.
Dodala je da dokazi pokazuju da je konzumacija raznovrsne biljne hrane, kao i cjelovitih žitarica, voća i mahunarki, te ograničavanje konzumacije alkohola učinkoviti načini za smanjenje rizika od raka. "Slijeđenje ovih dokaza zahtijeva zdrav okoliš. Stoga moramo dati prednost javnom zdravlju nad profitom i zaštititi marketing, označavanje, prehrambene smjernice, trgovinske propise i formulaciju proizvoda od utjecaja industrije", zaključila je.
