Znanstvenici tragaju za uzrokom češće pojavnosti raka među mlađom populacijom i sada smatraju da je jedan od njih pretjerana upotreba antibiotika i s tim povezana promjena ravnoteže u mikrobiomu.Za rak se prije smatralo da je bolest starijih ljudi, ali posljednja tri desetljeća su to demantirala. Činjenica je da smrtnost zbog napretka u liječenju opada, ali i da sve više mladih ljudi obolijeva.
Iako karcinomi s ranim početkom - definirani kao oni koji se javljaju kod odraslih između 18 i 49 godina čine samo djelić ukupnog broja slučajeva, njihova učestalost i stope smrtnosti značajno rastu diljem svijeta. A najgore su pogođene zemlje razvijenog svijeta, uključujući UK. Rak s ranim početkom porastao je za 79 posto između 1990. i 2019., prema opsežnoj analizi objavljenoj u BMJ Oncology prošle godine s brojem smrtnih slučajeva od karcinoma s ranim početkom porastao je za gotovo 28 posto u istom razdoblju. Najviše stope bile su u Sjevernoj Americi, Oceaniji (koja uključuje Australiju, Novi Zeland i Havaje) i zapadnoj Europi.
Stručnjaci također kažu da je za mnoge pacijente s ranim početkom raka prognoza lošija, s nižim petogodišnjim stopama preživljavanja. To bi moglo biti posljedica molekularnih razlika u tumorima koji se rano pojavljuju, zbog čega je vjerojatnije da će se brzo širiti i oduprijeti se liječenju (više o tome kasnije).
U međuvremenu, preživjeli imaju veći rizik od dugoročnih zdravstvenih problema kao što su neplodnost, bolesti srca i sekundarni karcinomi, prema Nacionalnom institutu za zdravlje u SAD-u. Nema sumnje da problem raste. "Studije pokazuju da su stope raka s ranim početkom, osobito raka dojke, debelog crijeva, gušterače, štitnjače i reproduktivnih organa, u stalnom porastu tijekom posljednjih nekoliko godina", kaže Veda Giri, dr. med. onkologinja za Daily Mail.
Mlađi pacijenti ne suočavaju se samo s dugoročnim fizičkim učincima, kaže dr. Giri, koji je direktor Programa za ranu pojavu raka i šef Odsjeka za kliničku genetiku raka na Medicinskom fakultetu Yale u SAD-u, mogu postojati i psihosocijalni problemi koji utječu na kvalitetu života pacijenata. "Može biti problema s utjecajem na sliku o tijelu, mentalno zdravlje, zlouporabu tvari i društvenu izolaciju", kaže ona. Mnogi pojedinci s ranom dijagnozom raka imaju obveze brige o djeci ili moraju žonglirati s poslom što može biti teško tijekom liječenja. U Ujedinjenom Kraljevstvu, između ranih 1990-ih i 2018. godine, stope incidencije raka kod osoba u dobi od 25 do 49 godina porasle su za 22 posto. To je veća postotna promjena nego u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini, prema Cancer Research UK. Među mlađom populacijom među najčešćim vrstama raka su rak dojke, rak dišnog sustava i rak debelog crijeva.
Glavni čimbenici rizika
Brojne studije povezale su ovo s čimbenicima načina života, osobito s prehranom i pretilošću, ali mogu postojati manje očiti čimbenici rizika, poput promjena u crijevnim bakterijama koje su povezane s upotrebom antibiotika. Neki od najuvjerljivijih dokaza proizlaze iz studije istraživača sa Sveučilišta u Edinburghu iz 2019. koji su, zajedno s međunarodnim epidemiolozima, promatrali stope 29 ranih oblika raka u 204 regije.
U svojoj analizi, objavljenoj u BMJ Oncology, zaključili su da su dijete s visokim udjelom crvenog mesa i natrija (tj. soli) i siromašne voćem i vlaknima, kao i unos alkohola i pušenje čimbenici rizika. Također su identificirali pretilost kao glavni čimbenik rizika, ističući da je ona povezana s kroničnom upalom i oksidativnim stresom (oštećenje uzrokovano molekulama poznatim kao slobodni radikali), što uzrokuje oštećenje DNK što može dovesti do kancerogenih promjena.
Ali to nije cijela slika. Profesor Karol Sikora, vodeći onkolog konzultant i osnivač Medicinskog fakulteta Sveučilišta Buckingham, rekao je za Good Health: "Iako čimbenici životnog stila igraju glavnu ulogu, to ne može objasniti sve, mnogo zdravih mladih ljudi obolijeva od raka nema očitih faktora rizika".
Istraživači u studiji iz 2023. u BMJ Oncology sugerirali su da postoji veza između onečišćenja i porasta broja ranih oblika raka dušnika, bronha i pluća. "Vanjsko onečišćenje zraka moglo bi se pojaviti kao važan čimbenik rizika za ranu pojavu raka pluća", napisali su.
Generacije rođene nakon 1960. u većem riziku od raka
Karcinomi uzrokovani naslijeđenim pogrešnim genima puno su rjeđi od onih uzrokovanih drugim čimbenicima. Samo oko 10 posto rano nastalih kolorektalnih slučajeva povezano je s mutacijama gena, na primjer, kaže Xavier Llor, profesor medicine (probavne bolesti) na Medicinskom fakultetu Yale u SAD-u. "Iako je istina da su genetski sindromi na primjer, Lynchov sindrom, koji je povezan s rakom želuca i jajnika češći uzrok za mlađe pacijente nego za starije, broj ovih vrsta raka crijeva ostao je prilično stabilan tijekom godina. I ne mogu objasniti nagli porast slučajeva koje smo vidjeli", objasnio je.
"Moramo zaključiti da su čimbenici koji leže u pozadini porasta ranog raka povezani s okolišem ili načinom života", kaže Lior te poput profesora Sikore, vjeruje da iako faktori poput sjedilačkog načina života igraju ulogu, većina slučajeva ostaje neobjašnjena. "Ono što znamo je da postoji 'kohortni efekt', što znači da sve generacije rođene nakon 1960. otprilike imaju veći rizik od raka debelog crijeva od pojedinaca rođenih prije tih datuma. Drugim riječima, osobe rođene nakon 1960. dijele neka, još neidentificirana, zajednička ponašanja i čimbenike okoliša kojima su bili izloženi. Jedna od mogućnosti su promjene u njihovom crijevnom mikrobiomu, zajednici gljivica, bakterija i virusa koji žive u našim crijevima i igraju važnu ulogu u upalama i imunološkom sustavu", kaže Lior.
Nedavna studija, objavljena u British Journal of Cancer u siječnju, identificirala je određene vrste štetnih crijevnih bakterija u kolorektalnim tumorima uzetim od 1687 pacijenata, istraživači su otkrili da rano nastali kolorektalni tumori (kod pacijenata mlađih od 45 godina) imaju drugačiji mikrobni profil od kasnije nastalih tipova. "Potencijalni uzrok ove sve veće učestalosti povezan je s promjenama u našem crijevnom mikrobiomu", objasnio je voditelj istraživanja, Daniel Buchanan, izvanredni profesor koji vodi laboratorij za kolorektalnu onkogenomiku na Sveučilištu u Melbourneu.
Tri vrste bakterija koje mogu oštetiti DNK
Tijekom proteklih nekoliko desetljeća naša prehrana, način života i okolišni čimbenici promijenili su se, a to je utjecalo na promijene vrsta bakterija kao i ravnotežu između dobrih i loših bakterija koje žive u crijevima. Studije su također povezale porast slučajeva s povećanom upotrebom antibiotika. Istraživanje u British Journal of Cancer 2022., koje je proučavalo podatke iz više od 7500 slučajeva raka debelog crijeva u Velikoj Britaniji, pronašlo je vezu s upotrebom antibiotika u svim dobnim skupinama, ali posebno u skupini s ranim početkom raka.
Istraživači su zaključili da promjene mikrobioma izazvane antibioticima mogu biti trajne i utjecati na sposobnost imunološkog sustava da se uhvati u koštac s lažnim stanicama koje se pretvaraju u rak. Ove promjene također mogu uzrokovati bujanje loših bakterija, što dovodi do upale i stvaranja tumora. Dr. Buchanan i njegov tim identificirali su tri vrste bakterija u crijevima koje proizvode kemikalije koje mogu oštetiti DNK i dovesti do raka. Za jedan soj posebno, varijantu E. coli koja uzrokuje želučane infekcije vjerojatnije je da će se pojaviti kod pacijenata s ranim početkom kolorektalnog raka. "Ovo je prvi put da je identificiran negenetski biomarker za uzrok raka debelog crijeva, sada možemo povezati uzrok raka s ovom bakterijom", kaže dr. Buchanan. Istraživači su sugerirali da bi rano izlaganje ovoj varijanti E. coli, dok se mikrobiom našeg crijeva još uvijek razvija, moglo nekoga učiniti osjetljivijim na razvoj ranih tumora.
Stariji roditelji predstavljaju veći rizik da djeca obole od raka
Društvene promjene također mogu potaknuti povećanje. Sve više žena ima djecu kasnije u životu, što izgleda utječe na rizik od razvoja raka u djetinjstvu (iako nije jasno hoće li taj rizik trajati do odrasle dobi).
U usporedbi s djecom koju su rodile majke u dobi od 20 do 24 godine, ona rođena od majki u starijim dobnim skupinama imala su 13 do 36 posto veći rizik od pedijatrijskog raka, objavio je American Journal of Epidemiology 2017. Ista je studija pokazala da stariji očevi također mogu povećati rizik. Drugi su istraživači sugerirali da 'okoliš' u utrobi starijih majki može utjecati na to koji će geni biti uključeni ili isključeni u njihovim potomcima, što ih čini vjerojatnijim da kasnije u životu razviju rak.
Porast može imati i pozitivna objašnjenja, poput veće svijesti. Na primjer, broj mlađih muškaraca kojima je dijagnosticiran rak prostate u Ujedinjenom Kraljevstvu udvostručio se u usporedbi s prije 20 godina. No, kao što je Christopher Eden, profesor urologije u bolnici Royal Surrey County, Guildford, rekao za Good Health: "Veća medijska pozornost koja se pridaje raku prostate dovodi do većeg otkrivanja. Muškarci mlađi od 40 godina i s obiteljskom anamnezom idu na preglede i to je jedan od razloga što se prosječna dob postavljanja dijagnoze smanjila".
Mjere prevencije protiv raka
Rak koji se rano javlja dobro reagira na kemoterapiju, prema Andrewu Beggsu mladi ljudi u dobroj formi bolje se nose s kemoterapijom i mogu dobiti veće doze bez trajnog oštećenja. "Ako se više doze kemoterapije mogu tolerirati, tumor bi mogao bolje reagirati", kaže. Dr. Claire Knight, viša voditeljica zdravstvenih informacija u Cancer Research UK za Good Health.
"Koliko god se ovi podaci o obolijevanju mlađih činili alarmantnim, rak je prvenstveno bolest starije dobi", kaže Knight. "Ako su ljudi zabrinuti zbog rizika od raka, postoje načini da ga smanje, kao što je nepušenje, uravnotežena prehrana, puno tjelovježbe i sigurno izlaganje suncu". Dr. Llor se slaže: "Smanjenje tjelesne težine, čak i malo, može napraviti veliku razliku u pogledu rizika od raka kao i vrsta hrane koju jedemo. Manje crvenog mesa, više povrća i voća. Sve te stvari imaju vrlo važan utjecaj", kaže.
