Jalal Baig, dr. med., onkolog koji često objavljuje u The Washington Postu, NBC Newsu i drugim publikacijama za CNN je rekao i obrazložio zašto nije iznenađen dijagnozom raka princeze Kate iako napominje da ga je vijest duboko potresla.
Rak s ranim početkom kod odraslih osoba mlađih od 50 godina, nije anomalija. Zapravo, to je dio rastućeg globalnog trenda obilježenog sve većim brojem dijagnoza kod mladih ljudi. Baig kaže da je nužno razbiti mit da je rak rezerviran samo za starije osobe.
Samo tijekom prošlog tjedna vidio sam 37-godišnjakinju s rakom dojke koji je već metastazirao u limfne čvorove, kosti, pluća i jetru. U susjednoj sobi bio je 45-godišnjak s rakom debelog crijeva koji se toliko difuzno proširio po jetri da je postala povećana s tumorima. Oba pacijenta imala su rak u stadiju IV koji se potencijalno može kontrolirati određeno vrijeme, ali više nije izlječiv.
Globalna učestalost raka s ranim početkom porasla je za 79,1 %, a smrtnost od raka s ranim početkom porasla je za 27,7 % od 1990. do 2019., pokazalo je istraživanje iz 2023. objavljeno u časopisu BMJ Oncology. Precizniji podaci o ovom porastu objavljeni prošle godine u Journal of the American Medical Association pokazali su da je od 2010. do 2019.u mlađoj populaciji rak dojke bio najviše zastupljen, dok su stope karcinoma probavnog sustava najbrže rasle. Samo ovo nevjerojatno povećanje gastrointestinalnih karcinoma obuhvaća implikacije i rizike povezane s godinom rođenja osobe.
Kao što je dr. Kimmie Ng, medicinska onkologinja na Institutu za rak Dana-Farber, rekla za The Boston Globe prošle godine: "Ljudi rođeni 1990. imaju dvostruko veći rizik od dobivanja raka debelog crijeva u usporedbi s onima rođenima 1950. I četverostruko veći rizik od dobivanja raka rektuma".
Zašto okolišni faktori i način života utječu više na eventualni nastanak raka od gena?
Kako se ovi slučajevi karcinoma s ranim početkom povećavaju, postoji dodatna hitnost da se utvrdi zašto dolazi do porasta raka među mlađim ljudima i tko je pod povećanim rizikom. Čini se da se barem dio odgovora nalazi u promjenama u prehrani i načinu života koje su zavladale sredinom prošlog stoljeća. Naime, temeljni genetski rizici populacije nisu se promijenili u proteklih nekoliko desetljeća, podupirući tezu da okoliš i način života imaju veću ulogu u ovim vrstama raka nego naši geni. Uzročnici mogu biti ultraprerađena hrana, slatka pića, crveno meso, pušenje, alkohol, poremećaji spavanja, pretilost i tjelesna neaktivnost.
Sami, a posebno zajedno, ti čimbenici mogu promijeniti unutarnje procese u našem tijelu remeteći metabolizam i izazivajući upalu. U tijeku su daljnja istraživanja koja ispituju povećavaju li promjene u crijevnom mikrobiomu, ranjivost našeg tijela na rak. Trilijuni mikroba koji žive u crijevima ključni su za dobru probavu i održavanje imunološkog sustava. Loša prehrana, prekomjerna uporaba antibiotika i određenih lijekova mogu izazvati poremećaj mikrobioma, što bi zatim moglo igrati ulogu u olakšavanju nastanka raka.
Mnogi mlađi ljudi oboljeli od karcinoma zdravo žive i redovito vježbaju, tako da se bolest ne može pripisati isključivo stilu života
Budući da je rak bolest za koju se smatra da se razvija desetljećima, osoba kojoj je rak dijagnosticiran u mlađoj dobi možda je bila izložena čimbenicima rizika dok je bila beba ili u maternici. Kao što sam redovito viđao u svojoj klinici za rak, pretilost i način života sami po sebi ne mogu objasniti sve mlade pacijente kojima se dijagnosticira rak.
Mnogi koje liječim zdravi su, razumno se hrane i redovito vježbaju. Zato uzrok njihovih bolesti još uvijek ostaje izvan dosega znanosti. Kao što mi je rekao dr. Suneel Kamath, gastrointestinalni onkolog na Cleveland Clinic Taussig Cancer Institute i član novopokrenutog Centra za karcinom debelog crijeva kod mladih u Klinici Cleveland, kratak odgovor je da stvarno ne znamo zašto mlađe osobe obolijevaju od raka.
Što se može poduzeti?
Mlađe osobe ne smiju zanemarivati simptome, a liječnici njihove simptome moraju shvatiti ozbiljno. Nekad se smatralo da su tumori kod mlađih ljudi drugačiji, odnosno pogubniji, ali sada se shvatilo da nisu nego je problem što se često kasno otkriju.
Nakon što liječenje započne, ulozi su također različiti za one u 20-ima, 30-ima i 40-ima jer kemoterapija ostavlja posljedice. Netko brine kako će liječenje utjecati na plodnost, na pamćenje ili koncentraciju. Puno je aspekata o kojima treba misliti.
Iako je postignut značajan napredak u ishodima raka, pravi napredak se ne može proglasiti ako određene dobne skupine zabrinjavajuće zaostaju. Javno otkrivanje raka princeze od Walesa podsjetnik je na posao koji još treba obaviti, napisao je za CNN dr. Jalal Baig.
