Iako rođendane slavimo svakih 12 mjeseci (što predstavlja našu kronološku dob), ona se ne mora nužno poklapati s brzinom kojom se naše tijelo troši – odnosno s našom biološkom dobi.
Znanstvenici su sada identificirali 10 različitih krvnih markera koji mogu pomoći u otkrivanju te razlike.
Već postoje različiti načini mjerenja biološke dobi, no postoji potreba za još pouzdanijim i jednostavnijim testovima. Krvni test koji traži specifične biomarkere mogao bi biti upravo to.
Ovo istraživanje vodio je tim sa Sveučilišta u Konstanzu u Njemačkoj, a nada je da bi nova tehnika analize krvi mogla poboljšati naše razumijevanje biološkog starenja te poslužiti kao sustav ranog upozorenja na rizik od bolesti povezanih sa starenjem.
"Proces biološkog starenja iznimno je složen", kaže biologinja Maria Moreno-Villanueva sa Sveučilišta u Konstanzu.
"Utječe na sva tkiva i organe u tijelu i nije rezultat jednog jedinog uzroka."
"Zbog toga pojedinačni biomarkeri nisu dovoljni da bi se pouzdano odredila biološka dob osobe. Uz to, postoje i razlike u tome kako stare muškarci i žene."
Znanstvenici su krenuli od mjerenja 362 različita parametra u uzorcima krvi 3300 ljudi u dobi od 35 do 74 godine. Statističkim modeliranjem i strojnih učenjem suzili su taj broj na 10 najvažnijih biomarkera – pri čemu su odvojene liste od 10 markera izrađene za muškarce i za žene.
Ovo filtriranje provedeno je usporedbom svakog biomarkera – koji su obuhvaćali kemijske, genetske, stanične i molekularne signale – s kronološkom dobi. Odabrane su kombinacije koje su najtočnije predviđale dob.
Tako su istraživači dobili skup prediktora koji pokazuju kako krv određene osobe obično izgleda u određenoj kronološkoj dobi. Kada se "dob krvi" ne poklapa sa stvarnom dobi, to je pokazatelj sporijeg ili bržeg biološkog starenja.
Kako bi provjerili točnost biomarkera, istraživači su testirali krv ljudi za koje je već poznato da biološki stare brže ili sporije: osoba s Downovim sindromom, pušača i žena na hormonskoj terapiji.
Krvni testovi prepoznali su očekivane promjene u biološkom starenju – bilo ubrzanom ili usporenom – što pokazuje da su identificirani biomarkeri ispravno interpretirani.
"U kontekstu aktualnih istraživanja o učincima pušenja, hormonske nadomjesne terapije ili Downovog sindroma na starenje, svi ovi rezultati su logični i potvrđuju valjanost našeg bio-starosnog rezultata", kaže molekularni toksikolog Alexander Bürkle sa Sveučilišta u Konstanzu.
Još jedno zanimljivo otkriće studije jest da se čini kako neki od odabranih biomarkera aktivno doprinose biološkom starenju (opisani kao tzv. "pokretači"), dok su drugi samo njegovi pokazatelji (tzv. "promatrači").
To bi stručnjacima moglo dati još bolji uvid u nečije zdravlje putem jednostavnog krvnog testa. Biološka dob korisna je mjera općeg stanja i vitalnosti – "mlađe" tijelo obično znači bolje zdravlje i dulji životni vijek.
Istraživači smatraju da bi novorazvijeni test mogao biti koristan u širokom rasponu situacija – ne samo za procjenu zdravlja, već i za testiranje učinkovitosti tretmana osmišljenih za sprječavanje bolesti povezanih sa starenjem.
S obzirom na to da globalna populacija sve više stari, znanstvenici intenzivno traže načine kako osigurati da dulji život ujedno znači i zdraviji život. Dublje razumijevanje biološkog starenja – i čimbenika koji ga ubrzavaju ili usporavaju – bit će ključno u tome.
"Ako pogledamo rezultate mjerenja biološke dobi velikog broja ljudi rođenih iste godine, vidimo širok raspon vrijednosti", kaže Moreno-Villanueva.
"To vrlo jasno pokazuje da svaka osoba ima svoj individualni proces biološkog starenja i, primjerice, da su neki ljudi biološki znatno mlađi nego što bi njihova kronološka dob sugerirala."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Aging Cell.
