Poznata psihologica upozorila je na štetne posljedice svakodnevnog stresa, poput gužvi u prometu, koji se može negativno odraziti na zdravlje.
Dr. Becky Spelman, licencirana psihologinja iz Ujedinjenog Kraljevstva, objasnila je za Femail kako ljudski mozak nije stvoren za stalne sitne frustracije, poput traženja izgubljenih ključeva ili stalnog osjećaja žurbe. "Ponavljane manje stresne situacije mogu dovesti do iste fizičke i emocionalne iscrpljenosti kao i jedna velika stresna situacija", objasnila je.
Naime, prema novom istraživanju koje je provela tvrtka za napitke Trip, Britanci u prosjeku dožive osam mikro stresnih situacija dnevno, što dovodi do povišenog krvnog tlaka koji može trajati i do dva sata dnevno. Oko 90 posto Britanaca svakodnevno doživljava ovakve stresne situacije (poput neurednog doma ili nemogućnosti pronalaska parkirnog mjesta).
"Kad se mali stresovi gomilaju bez prilike za opuštanje, stvaraju emocionalnu napetost koja utječe na koncentraciju, strpljenje, pa čak i na fizičko zdravlje", rekla je dr. Spelman za Daily Mail.
Dr. Spelman savjetuje uvođenje malih, svakodnevnih rituala koji vraćaju osjećaj smirenosti, dodajući da bi upravljanje stresom općenito trebalo uključivati i sposobnost zadržavanja prisebnosti u kratkotrajnim napetim trenucima.
Mikrostresovi su male svakodnevne neugode koje naizgled djeluju beznačajno, ali kad se nakupe, mogu ozbiljno utjecati na opće dobrostanje. Među mikrostresove ubrajaju se naizgled sitne, ali iritantne situacije poput zastoja u prometu, neurednog doma ili gubitka daljinskog upravljača.
Od 2000 sudionika istraživanja, čak 79 posto priznalo je da ih veći problemi ne pogađaju često, ali da upravo zbroj malih svakodnevnih stresova značajno narušava njihovo ukupno dobrostanje.
Olivia Ferdi, suosnivačica tvrtke TRIP, izjavila je: "Istraživanje jasno pokazuje da se manji, ali učestali svakodnevni stresovi mogu nakupljati i iscrpljivati nas, ponekad imajući veći utjecaj od većih životnih događaja."
"Život je ionako dovoljno stresan, pa može biti teško pronaći način i vrijeme za opuštanje. Odvojite malo vremena za predah, sjednite i popijte omiljeni napitak, i to vam čak može biti pauza koja vam je potrebna da lakše podnesete te mikrostresove."
Prema istraživanju, najveći izvor stresa za Britance je zastoj u prometu, a čak 53 posto njih priznalo je da ih gužve na cestama značajno pogađaju. Na drugom mjestu, kao izvor frustracije za 42 posto ispitanika, bilo je pucanje vreće za smeće tijekom iznošenja.
Gubitak ključeva i hodanje iza sporog pješaka jednako su stresni, a pogodili su trećinu ispitanika, odnosno 33 posto. Također, 32 posto ljudi osjeća stres kad im je kuća u neredu, dok se 30 posto iznervira kad nešto proliju po tepihu.
Među ostalim iritantnim situacijama su zaboravljanje punjenja mobitela preko noći, što je utjecalo na 27 posto ispitanika, gubitak daljinskog upravljača za TV, što je navelo 26 posto, te parkirani automobil ispred kuće, što je predstavljalo stres za 23 posto ljudi.
Dr. Spelman je objasnila da, iako se čine naizgled nevažni, manji stresori kad se zbroje mogu imati jednako snažan učinak kao jedan veći i ozbiljniji stresni događaj.
"Oni ometaju našu koncentraciju, podižu razinu kortizola i mogu čak promijeniti način na koji reagiramo na veće izazove. U društvu koje je stalno u žurbi, dozvoliti si da usporite – čak i na nekoliko trenutaka – može biti najvažniji oblik brige o sebi", rekla je.
Istraživanje je pokazalo da 86 posto Britanaca trenutno smatra život uglavnom iritantnim, a gotovo 80 posto priznaje da svakodnevni problemi neizbježno utječu na njih.
Zbog snažnog stresa, 62 posto ispitanika ponekad osjeća fizičku slabost ili nelagodu, a 59 posto njih pati od glavobolja. Među prijavljenim simptomima bili su i nesanica, ubrzan rad srca te napadi panike.
