Naša tijela se nose sa stresom na različite načine. Većina nas je svjesna uobičajenih podsvjesnih znakova da smo anksiozni - loše raspoloženje, nesanica, gubitak težine. Ali postoji jedan znak stresa koji vas može pogoditi, a da toga niste ni svjesni – stiskanje čeljusti.
Ako osjećate bol u mišićima lica i ramenima, vrtoglavicu, jake glavobolje ili bol u uhu, moguće je da patite od bruksizma – stanja koje karakterizira nevoljno stezanje mišića čeljusti i škrgutanje zubima. Bez da to primijetite, čeljust možete stezati dok spavate, radite – ili čak upravo sada dok ovo čitate.
Prema Udruzi za bruksizam, poremećaji spavanja, bolesti i određeni lijekovi povezani su sa stiskanjem čeljusti, ali stres i anksioznost su temeljni uzroci. Mišići čeljusti su među najjačima u našem tijelu i reagiraju na mentalni stres stezanjem. Stručnjaci ističu da broj slučajeva bruksizma raste kad su prisutni potisnuti osjećaji frustracije, straha ili ljutnje.
Istraživanje Američkog stomatološkog udruženja iz 2020. godine otkrilo je da je više od 70 posto stomatologa prijavilo porast pacijenata sa simptomima stiskanja zubi i čeljusti – što se direktno povezivalo sa stresom tijekom pandemije.
Helen Cowgill, fizioterapeutkinja specijalizirana za liječenje problema s temporomandibularnim zglobom (TMZ), uključujući bolove i disfunkciju čeljusti uzrokovanu stiskanjem, u svojoj klinici u jugozapadnom Londonu redovito prima pacijente s ovim stanjem. Kaže kako se stiskanje čeljusti često može povezati s općim životnim brigama.
"Ljudi koji žive s kroničnim, nižim razinama stresa na poslu ili kod kuće mogu stiskati čeljust, a da toga uopće nisu svjesni", kaže Cowgill. "Kod drugih je dovoljno da se dogodi neka sitnica koja naruši ravnotežu, dok traumatični događaji poput razvoda, smrti ili gubitka posla mogu iznenada potaknuti problem."
Ali kako znati jeste li među onima koji pate od ovog problema – i što možete učiniti po tom pitanju?
Prepoznatljivi znakovi da stišćete čeljust
Dr. Brandon Nejati, stomatološki kirurg i osnivač klinike Nejati, holističke stomatološke ordinacije u Belgraviji u Londonu, kaže da klasični znakovi stiskanja čeljusti uključuju bol i ukočenost lica, glavobolje, a ponekad i škljocanje ili ograničeno pomicanje čeljusnog zgloba.
"Može se javiti napetost i grčenje mišića", objašnjava. "Stiskanje čeljusti često je povezano sa škrgutanjem zubima, iako se mogu pojaviti i zasebno. Stomatolozi često primijete trošenje zubne cakline kod pacijenata koji nesvjesno pritišću zube dok stišću čeljust."
Ako sumnjate na probleme sa stiskanjem čeljusti, najbolje je naručiti se kod stomatologa. Krunice ili plombe koje su i samo malo previsoke, kao i gubitak jednog ili više zuba, mogu dovesti do nepravilnog zatvaranja usta, što dodatno opterećuje mišiće čeljusti. Dobra vijest je da se ti problemi često mogu vrlo jednostavno ispraviti.
"Temporomandibularni zglob (TMZ) treba jednaku potporu s obje strane obje čeljusti", kaže Nejati. Ako je ta ravnoteža na bilo koji način narušena, to može pogoršati stiskanje čeljusti, a čak i suptilne promjene u zagrizu mogu biti odgovorne za dodatnu napetost.
Pogoršavate li to stanje?
Stalno žvakanje žvakaće gume, grickanje noktiju, donje usne, pa čak i često poziranje s napućenim usnama za selfie – sve su to navike koje dodatno opterećuju mišiće čeljusti i pogoršavaju umor.
"To nazivamo parafunkcionalnim navikama, ponavljajućim ponašanjima koja preopterećuju mišiće u ustima i čeljusti", kaže Cowgill. "Često vidimo napete, preaktivne mišiće čeljusti kod osoba koje redovito rade ove pokrete, ali i kod onih opsjednutih vježbama za ‘izraženiju’ liniju čeljusti."
"Mnogi ljudi stišću mišiće čeljusti gotovo cijelo vrijeme, a da toga nisu svjesni. Grickanje usana i noktiju, žvakanje žvaka ili grizenje prednjih zuba, čak i pretjerano zijevanje, sve će to opteretiti mišiće čeljusti i pogoršati bol."
Hoće li masaža pomoći?
Cowgill objašnjava da fizioterapeut može izvoditi masažu trigger točaka u području oko čeljusnog zgloba, koji se nalazi neposredno ispred uha, tamo gdje se spajaju lubanja i donja čeljust. Ova masaža pomaže u otpuštanju napetosti i ublažavanju boli.
Dodaje i da si možete pomoći i kod kuće – laganom, svakodnevnom masažom lica, pri čemu se mišići obraza i čeljusti nježno masiraju jagodicama prstiju i palčevima. Redovitom primjenom, ova tehnika može ublažiti nelagodu i doprinijeti opuštanju napetih mišića.
Trebate li isprobati botoks?
Brojna istraživanja – uključujući pregled objavljen u časopisu Nature – pokazala su da injekcije botoksa (botulinum toksina), aplicirane u mišiće masseter i temporalis (koji zatvaraju čeljust prilikom žvakanja i grizenja), mogu pomoći u smanjenju napetosti povezane s bruksizmom. O ovoj opciji svakako se treba savjetovati sa stomatologom ili specijalistom za čeljusne poremećaje.
"Za neke ljude botoks doista pomaže u smanjenju stiskanja čeljusti", kaže dr. Nejati. "Samim time može ublažiti i napetost, kao i glavobolje koje često prate ovo stanje."
Dodaje da je za djelovanje botoksa potrebno oko dva tjedna, a učinak jedne aplikacije traje otprilike tri do četiri mjeseca. "Rezultati nisu trajni i injekcije je potrebno ponavljati otprilike svaka tri mjeseca", ističe Nejati.
Postoje li vježbe koje možete prakticirati?
Philip Bateman, fizioterapeut specijaliziran za liječenje bolova u čeljusnom zglobu i čeljusti, kaže kako "normalan, opušten položaj čeljusti podrazumijeva da su gornji i donji zubi razdvojeni kada smo opušteni, a svakodnevne vježbe mogu pomoći da se to postigne".
Jedna od vježbi koju preporučuje uključuje sljedeće korake: zatvorite usta tako da vam se zubi dodiruju, ali ih nemojte stiskati. Vrh jezika naslonite na nepce, odmah iza gornjih prednjih zubi, i nježno povucite vrh jezika unatrag prema krovu usne šupljine, sve do stražnjeg dijela usta. Držite jezik u tom položaju i zatim polako otvorite usta dok ne osjetite napetost u stražnjem dijelu vrata i ispod brade. Zadržite taj položaj pet sekundi. Opustite se i ponovite vježbu pet minuta svaki dan.
Nejati objašnjava da jačanje mišića ispod brade može pomoći u opuštanju napetih mišića čeljusti, osobito massetera.
"Stisnite šaku i postavite je ispod brade", savjetuje. "Lagano pritisnite šakom prema gore, a istovremeno pokušajte otvoriti usta – tako da stvarate otpor. Ovu vježbu ponovite nekoliko puta dnevno."
Pate li žene više od muškaraca?
Nedavno istraživanje provedeno na 720 osoba u dobi od 30 do 89 godina, objavljeno u časopisu American Journal of Orthodontics and Dentofacial Orthopedics, pokazalo je da žene češće pate od bruksizma. Međutim, prema podacima Bruxism Associationa, "još uvijek nije jasno postoje li stvarne spolne razlike, jer su neka istraživanja pokazala veću učestalost kod muškaraca, neka kod žena, dok su neka zaključila da razlika uopće nema".
Cowgill kaže da su, prema njezinom iskustvu, neke žene sklonije stiskanju čeljusti u određenim razdobljima života. "Nema puno dokaza koji to podupiru, ali znamo da estrogen igra ulogu u regulaciji boli", objašnjava. "Kada razina stresa poraste, a razina estrogena padne tijekom menopauze, to može dovesti do pogoršanja stiskanja čeljusti ili napetosti."
Ako noću nesvjesno stišćete čeljust ili škrgućete zubima, stomatolog vam može preporučiti noćnu udlagu – napravu koja razdvaja gornje i donje zube te ublažava pritisak, čime se smanjuje napetost u čeljusnim mišićima. Postoje različiti modeli, ali najbolje rezultate daju čvršće, individualno izrađene udlage, ističe dr. Nejati. Važno je da ih izradi i prilagodi stručnjak, jer čak i sitna nepravilnost može narušiti ravnotežu zagriza i pogoršati napetost."
Takve udlage mogu značajno ublažiti simptome, no presudna je precizna izrada i pravilno korištenje.
