Bruksizam, odnosno škripanje zubima, nije samo neugodno za onoga tko dijeli krevet s tobom, već može uzrokovati i određene zdravstvene probleme jer dok škripiš, koristiš jaču silu nego kod običnog žvakanja.
Postoje dvije vrste bruksizma - prvi uključuje pokrete donje čeljusti i može biti prilično glasno, dok se drugi odnosi na stiskanje zuba kod kojih nema pokreta donje čeljusti pa je stoga nečujno. "Nekad se vjerovalo da bruksizam uzrokuje nepodudarnost gornjeg i donjeg zubnog luka, no novija istraživanja pokazuju da je bruksizam zapravo psihogeno uvjetovan i uzrokuju ga naše unutarnje tegobe poput prevelikog stresa, napetosti i anksioznosti kojima smo često izloženi u modernom, ubrzanom tempu života i rada", pojašnjavaju članovi Esthetic Dental Centra.
I genetika igra svoju ulogu pa je ona uzrok škripanja zubima u 40 do 60 posto slučajeva. Škrgutanje zubima dvaput je češće kod pušača, nego kod nepušača, a uzroci mogu biti i lijekovi, uporaba droga i ispijanje alkohola. Bruksizam uzrokuje prekomjerno trošenje i pucanje zuba, bolove u zubima, čeljusti, čeljusnim zglobovima i glavobolje. Ukoliko se bruksizam ne liječi posebnim udlagama za zube, on kroz dulji vremenski rok može izazvati veliku štetu u cijelom žvačnom sustavu.
Često se odvija noću pa pacijent često i ne primjećuje da nešto nije u redu dok ga ukućani ili partner ne upozore da noću škripi zubima, prenosi Esthetic Dental Center.
Fizički simptomi koji ukazuju na bruksizam:
- preosjetljivost zuba na podražaje (toplo - hladno, kiselo - slatko)
- bol i nelagoda u predjelu uha prilikom žvakanja
- bol i napetost žvačnih mišića, osobito ujutro
