Gotovo 75 posto zaposlenih priznaje da ne mogu prestati razmišljati o poslu nakon radnog vremena. No, novo istraživanje sa Sveučilišta u Buffalu (UB) sugerira da postoji jednostavan način za prekid tog začaranog kruga: umjesto da večeri provodite razmišljajući o nedovršenim radnim zadacima, usmjerite pažnju na osobne ciljeve.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Buffalu School of Management otkrili su da fokusiranje na neposlovne ciljeve tijekom večeri može smanjiti razinu stresa i poboljšati opće blagostanje.
"Mnogi zaposlenici priznaju da ih tijekom slobodnog vremena muče automatske, nametljive misli vezane uz posao", kaže autorica studije Min-Hsuan Tu, izvanredna profesorica organizacije i ljudskih resursa.
"Kada se zaposlenici ne mogu mentalno isključiti, stres iz radnog dana prelijeva se u večernje sate, iscrpljuje energiju, narušava odnose pa čak i utječe na njihovo zdravlje."
U istraživanju je sudjelovalo više od 1200 osoba — uključujući 1085 zaposlenih na puno radno vrijeme i 137 MBA studenata koji rade na pola radnog vremena — kroz tri odvojene studije.
Sudionici su zamoljeni da tijekom večeri razmišljaju o osobnim ciljevima, poput tjelesne aktivnosti, hobija ili vremena s obitelji, te da planiraju kako to ostvariti.
Znanstvenici su potom pratili učinke ove večernje rutine na razinu razmišljanja o poslu, iscrpljenost i opće psihofizičko stanje.
Za većinu sudionika ova je strategija bila uspješna. Mentalno distanciranje od poslovnih obveza pomoglo im je da se lakše isključe, poboljšalo im je raspoloženje i razinu energije, a pozitivno je utjecalo i na društvene odnose te fizičko zdravlje.
Iznimka: radoholičari
No jedna skupina imala je znatno manje koristi: radoholičari.
Kako bi ih identificirali, istraživači su koristili psihološke upitnike koji mjere sklonost pretjeranom i kompulzivnom radu. Sudionici su ocjenjivali tvrdnje poput: koliko često rade duže nego što su planirali ili da li osjećaju potrebu da nastave raditi čak i onda kada pokušavaju stati s radom, piše Newsweek.
Oni koji su postigli više rezultate na ljestvici radoholičnih tendencija pokazali su da im pokušaj večernjeg distanciranja kroz razmišljanje o osobnim ciljevima nije pomogao u isključivanju iz poslovnog načina razmišljanja.
"Radoholičari su snažno emocionalno vezani uz poslovne ciljeve i zbog toga im je teško mentalno se isključiti. To ograničava učinkovitost ove metode i pokazuje da su upravo oni prioritetna skupina kojoj treba individualizirana podrška za oporavak", objašnjava Tu.
Zašto je to važno?
Prethodna istraživanja pokazala su da su radoholizam i kronični prekomjerni rad više od načina života— oni mogu štetno utjecati na mozak i tijelo.
Stručnjaci za psihijatriju i zdravlje na radnom mjestu upozoravaju da dugotrajni radni sati mogu poremetiti san, oslabiti izvršne funkcije mozga pa čak i izazvati strukturne promjene u mozgu.
Studije su pokazale da osobe koje rade više od 52 sata tjedno bilježe pad brzine obrade informacija, slabiju konsolidaciju memorije i lošiju emocionalnu regulaciju.
Zaključak je jednostavan: večernji ritual — razmišljanje o osobnim ciljevima — može pomoći zaposlenima da obuzdaju nametljive misli vezane uz posao i poboljšaju kvalitetu svog života izvan ureda.
Studija je prihvaćena za objavljivanje u časopisu Journal of Applied Psychology.
