U novom su izvješću stručnjaci proučavali razinu depresije diljem Europe i kod starijih i mlađih pojedinaca, a čini se da je u Francuskoj posebno loše stanje.
Francuska je imala najvišu razinu depresije prije pandemije među europskim zemljama, prema novoj analizi zdravstvenog istraživanja diljem Europe iz 2019. Analiza statističkog ogranka francuskog ministarstva zdravlja i socijalne zaštite (DREES) pokazala je da je stopa depresije u Francuskoj bila oko 11 posto prije pandemije, što je najviše u odnosu na druge europske zemlje.
Izvješće se temelji na podacima iz European Health Interview Survey, koje se provodi svakih šest godina, a obuhvatilo je oko 300 000 ljudi diljem Europske unije, Norveške, Islanda i Srbije. Ovo je bio prvi put da je DREES upotrijebio istraživanje iz 2019. za mjerenje depresije, a prevalencija je procijenjena na temelju osam pitanja iz Upitnika o zdravlju pacijenata. Novo izvješće također se usredotočilo na mlade u dobi od 15 do 24 godine i starije osobe u dobi od 70 i više godina.
"Promatrali smo jesu li osobe patile od depresivnih sindroma u posljednja dva tjedna na temelju niza kriterija", rekla je za Euronews Health autorica studije Lisa Troy. Brojne su studije već ukazale na rastuću krizu mentalnog zdravlja u godinama nakon covid pandemije, osobito među mladima u Francuskoj i drugim europskim zemljama.
Jocelyne Caboche, emeritus direktorica istraživanja u laboratoriju Neuroscience Sorbonne (Neuro-SU) Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), rekla je da iako nema objašnjenje zašto Francuska ima "relativno" višu razinu depresije u usporedbi s drugim zemljama, to bi moglo biti posljedica nagomilavanja raznih elemenata. "Iako smo relativno dobro zbrinuti u smislu zdravlja i obrazovanja, i dalje treba uložiti značajne napore u brizi za starije osobe", dodala je Caboche, koja nije bila uključena u studiju. Rekla je da bi se depresija mogla smanjiti boljim ulaganjem u psihijatriju i terapijske inovacije.
Koji čimbenici doprinose depresiji u europskim zemljama?
Općenito, nova analiza pokazala je da su najviše razine depresije bile u zemljama sjeverne i zapadne Europe. No dok je depresija rijetka među mlađim ljudima u zemljama južne i istočne Europe, veća je među ljudima u dobi od 70 godina i starijima u tim zemljama, pokazalo je izvješće. Stope depresije bile su preko 15 posto među starijim osobama u Portugalu, Rumunjskoj i Hrvatskoj, na primjer. Starije žene također su bile depresivnije od starijih muškaraca, a stariji Europljani lošeg zdravlja bili su skloniji depresiji.
Uz sve više starijih Europljana koji prijavljuju loše zdravstveno stanje u zemljama istočne i južne Europe, to bi moglo objasniti veću prevalenciju depresije, kažu autori izvješća. "Na primjer, u Hrvatskoj ili Latviji, gdje gotovo 40 posto starijih osoba izjavljuje da su lošeg zdravlja, prevalencija depresije je visoka: 15,6 posto odnosno devet posto", istaknuli su autori izvješća. Čini se da su društvena izoliranost i udovištvo također utjecali na depresiju među starijim osobama.
Za mlađe Europljane, najviše stope depresije bile su u Danskoj, Švedskoj i Finskoj, a slijede ih zapadnoeuropske zemlje. Depresija među mladima bila je niža u zemljama istočne i južne Europe. U Hrvatskoj je stopa depresije kod mladih bila 2,6 %, dok je ona ukupna iznosila 8,2 %.
"Bila sam impresioniran razlikama između stopa depresije među mladim ljudima i starijim ljudima u jugoistočnim europskim zemljama i obrnuto idejom da su mladi ljudi bili vrlo depresivni u sjevernoeuropskim zemljama i da je to jedina regija u kojoj se među starijim ljudima depresija smanjivala s godinama", rekla je Troy.
U zemljama s višom stopom depresije među mladima, ona je bila povezana s društvenom izolacijom, nedostatkom profesionalne aktivnosti ili odlaska u školu te visinom prihoda. Caboche je dodala da društveni mediji također mogu igrati ulogu "promicanjem štetnih društvenih usporedbi, zabrinutosti oko izgleda tijela, posebno među djevojkama, smanjenjem trajanja sna i povećanjem rizika od uznemiravanja na internetu".
Loše zdravlje među mladima također je značajno povećalo rizik od depresije za otprilike 32 postotna boda, pokazalo je izvješće. Dodano je da podaci Europske zdravstvene ankete (EHIS) mogu imati ograničenja uključujući razlike u metodama upitnika o pitanjima mentalnog zdravlja među zemljama.
