COVID-19 polagano uzorkuje određene promjene rutine u životu ljudi. Postoje određene neizvjesnosti oko toga što će se sljedećih nekoliko dana i tjedana događati, a tjeskoba se povećava ne samo za one koji su već skloni anksioznom razmišljanju, već čak i za pojedince za koje to obično nije problem.
Kako bi smanjila stres u narednim tjednima donosimo ti nekoliko savjeta za koje doktorica Andrea Bonior smatra da će ti pomoći kod anksioznosti:
Pazi na svoj san i vježbanje
Jedna od prvih stvari koja pada u 'drugi plan' za vrijeme akutnog stresa, posebno kad su uobičajene rutine odlaska na posao promijenjene, jest i svakodnevni ritam tvoje brige o samoj sebi. No, upravo to ima kontraefekt u ovom periodu jer ono što nas u prvom redu tjera da se osjećamo prizemnima i smirenima jest rutina na koju smo naviknuli.
Stoga, uzevši novi raspored u obzir možda ćeš biti u iskušenju da kasnije ideš u krevet, da više vremena provodiš na mobilnom uređaju ili da odustaneš od svoje uobičajene šetnje kvartom, ali upravo to dugoročno može rezultirati stresom i nemirom. San i kretanje trenutno su prioritet. Važno je da i dalje nastaviš s regularnim odlascima u krevet, da umjesto odlaska u teretanu razmisliš o vježbanju u kući, a svoju dnevnu rutinu šetnje možeš zamijeniti s dodanim minutama vježbanja ili s ubacivanjem nove aktivnosti, kao što je recimo ples, za vrijeme boravka u kući.
Smiri svoje tijelo
Kad čovjek osjeti određenu prijetnju, njegov periferni živčani sustav radi 'prekovremeno' i u 'većoj brzini' - to je način na koji je evolucija osigurala da budemo spremni na moguću borbu protiv grabežljivca, odnosno protiv prijetnje u ovom slučaju. Problem je u tome što evolucija nije predvidjela kronična stanja stresa u kojima ljudsko tijelo, odnosno živčani sustav duže vremena radi u 'većoj brzini', a upravo te to može navesti da se osjećaš gore nego inače.
Nadalje, kada je tijelo tjeskobno, mozak ga često slijedi. Pucketanje prstima, zgrčena čeljust i plitko disanje samo su neki od simptoma stresa i anksioznosti koje možeš umiriti meditacijom ili progresivnim opuštanjem mišića. Čak i lagana masaža vrata ili ležanje na ravnoj površini s podignutim nogama mogu pomoći u smanjivanju tjeskobe.
Pronađi socijalnu potporu za vrijeme socijalne distance
Iako je socijalna distanca i izoliranost sada potrebna radi javnog zdravlja, činjenica je da ona može dovesti i do odvajanja od emocionalne podrške. Emocionalna podrška pomaže ljudima da se brže oporave od traume i snižava krvni tlak. Stoga, obavezno pronađi smislene načine da se i dalje povežeš s onima koje voliš, čak i onda dok ih ne vidiš osobno. I osjećaj zajednice također je važan, stoga dok si online traži smislenije interakcije od običnog pritiska 'like' na nečiju sliku, video ili status.
Nemoj dopustiti da te mozak uvede u negativno razmišljanje
U ovakvim vremenima mozak ponekad ima tendenciju popunjavanja praznina i povezivanja točkica. Problem u tome jest taj što onda on stvara 'prečace' te može doći do iskrivljene slike nakon koje ti možeš prihvatiti nepotrebno i netočno mišljenje kao potpuno točno.
Nastavi biti znatiželjan promatrač, no nemoj automatski pretpostaviti da je sve što vidiš i čuješ istina. Također, nemoj 'pasti' u potpuno negativno razmišljanje jer će te ono navesti da tražiš samo negativne informacije koje se poklapaju s tvojim stavovima i najvećim strahovima, odbacujući informacije koje bi ti zapravo pomogle da se smiriš. Upravo je to još jedan razlog zašto trebaš raditi na emocionalnoj povezanosti i na interakciji s ljudima kako bi kroz razgovor došla do drugih zaključaka osim onih na koje te tvoj mozak možda navodi te tako upotpunila i u konačnici konstruirala svoje mišljenje.
Drži se onog poznatog i prepoznatljivog
Određena istraživanja pokazala su da osjećaji predvidljivosti i kontroliranja pomažu u smanjenju reakcije na stres. Trenutni problem, naravno, dolazi u vidu promjene rutine. Ljudi više ne odlaze na posao, djeca ne idu u školu, više ne koristiš javni prijevoz i slično. No, pokušaj pronaći predvidljivost tamo gdje je to moguće. Možda svako jutro želiš imati određeni doručak ili svaku večer s obitelji možeš odigrati partiju vaše omiljene društvene igre. Mali aspekti vaše obiteljske rutine pomoći će vam da se zajedno osjećate mirnije.
Potraži ljepotu i prigrli zahvalnost kad je to moguće
Lijepi trenuci i dalje postolje, a sada je vrijeme da se prizemljiš i vidiš ih jer jednom kada ih vidiš oni će u tebi potaknuti isto lijepo raspoloženje. Možda je to cvijet koji je upravo procvao i donosi novu nadu i nov život, možda je to zahvalnost za sve ljude iz zdravstva i zahvalnost za njihovu hrabrost i požrtvovnost, a možda je to slušanje i omiljene pjesme. Mali trenuci također se broje. Što više lijepih trenutaka pronađeš, to ćeš više pomoći u njegovanju svojeg uma i srca kojima je trenutno sva njega koju mogu dobiti.
