Kako značajno poboljšati kratkoročno pamćenje uz minimalan trud.
Neke od najboljih ideja često se javljaju tijekom neke tjelesne aktivnosti. Iako se u tom trenutku čine iznimno korisnima i voljeli bismo ih zapamtiti, kad nam se pruži konačno prilika da ih zapišemo, često već izblijede iz pamćenja. Mnogi tvrde da ono što se ne uspijemo zapamtiti nije ni bilo toliko vrijedno, ali ipak – svi ste se barem jednom našli u situaciji da želite nešto zapamtiti, a jednostavno ne možete.
Što učiniti kada trebate zapamtiti nešto važno? Većina tehnika za poboljšanje pamćenja – poput mnemotehnika, grupiranja informacija ili stvaranja mentalnih palača – zahtijeva određeni trud.
No ove jednostavne strategije za poboljšanje kratkoročnog pamćenja i prisjećanja ne zahtijevaju gotovo nikakav napor – i oduzimaju vrlo malo vremena.
Izgovorite naglas
Sigurno ste se našli u društvu ljudi koji naglas ponavljaju ono što uče. Ili barem pomiču usne dok to izgovaraju u sebi. Možda djeluju pomalo neobično – kao da pametni ljudi jednostavno pohranjuju informacije bez potrebe da razgovaraju sami sa sobom. No zapravo, pametni ljudi itekako razgovaraju sami sa sobom.
Studija objavljena u časopisu Learning, Memory, and Cognition pokazala je da izgovaranje riječi naglas – ili čak samo pomicanje usana dok ih se izgovara u sebi – čini te riječi izraženijima jer ih odvaja od svih ostalih misli koje se istovremeno odvijaju u umu. Ukratko, izgovaranje riječi naglas čini ih drugačijima, a time i lakšima za pamćenje.
Dakle, kada trebate nešto zapamtiti, slobodno to izgovorite naglas. Ili barem pomičite usne dok to ponavljate.
Vaša moždana kora bit će vam zahvalna.
Predvidite hoćete li to zaista zapamtiti
Zvuči neobično, ali studija objavljena u Canadian Journal of Experimental Psychology pokazuje da jednostavno postavljanje pitanja hoćete li nešto zapamtiti značajno povećava vjerojatnost da ćete to zaista i zapamtiti – u nekim slučajevima i do 50 posto.
To se posebno odnosi na pamćenje stvari koje treba učiniti. Psiholozi to nazivaju prospektivnim pamćenjem – sposobnošću da se prisjetite planirane radnje ili namjere u nekom trenutku u budućnosti. Na primjer, kad se trebate prisjetiti da pohvalite suradnika, pošaljete e-mail poslovnom partneru ili prilagodite raspored obaveza.
Zašto ova metoda djeluje nije sasvim jasno. Moguće je da čin predviđanja funkcionira slično kao kad testiramo sami sebe; istraživanja pokazuju da ispitivanje vlastitog znanja značajno ubrzava proces učenja. Ono što je sigurno jest da taj postupak pomaže hipokampusu da učinkovitije oblikuje i indeksira epizodična sjećanja, kako bi im se kasnije lakše pristupilo, piše Inc.
Dakle, ako želite zapamtiti da nešto učinite u budućnosti, odvojite trenutak i predvidite hoćete li to zaista zapamtiti. Znanost kaže da već i taj čin povećava šanse da hoćete.
Ponavljajte 40 sekundi
Konsolidacija pamćenja je proces pretvaranja privremenih sjećanja u stabilna, dugotrajna sjećanja. Iako se taj proces može ubrzati, pohranjivanje sjećanja na trajniji način ipak zahtijeva određeno vrijeme.
Jedan od načina da povećate šanse za uspješno pamćenje jest da ono što želite zapamtiti ponavljate 40 sekundi. Studija objavljena u časopisu The Journal of Neuroscience pokazala je da kratko razdoblje ponavljanja – poput mentalnog preispitivanja događaja, prisjećanja što je netko rekao na sastanku ili zamišljanja niza koraka – značajno povećava vjerojatnost da ćete to zaista i zapamtiti.
Kako navode istraživači, "kratko razdoblje ponavljanja ima snažan učinak na sposobnost pamćenja složenih, životnih događaja tijekom razdoblja od jednog do dva tjedna. Također smo povezali taj učinak ponavljanja s obradom informacija u određenom dijelu mozga: stražnjem cingulatu."
To bi trebalo biti dovoljno vremena da informaciju koju želite zapamtiti zaista pohranite i kasnije iskoristite na koristan način.
Zatvorite oči na 2 minute
Studija objavljena u Nature Reviews Psychology pokazala je da “… čak i dvije minute odmora sa zatvorenim očima mogu poboljšati pamćenje, možda u istoj mjeri kao i cijela noć spavanja.”
Psiholozi taj oblik odmora nazivaju "offline budni odmor". Najjednostavnije objašnjeno, "offline budni odmor" znači zatvoriti oči i na nekoliko minuta se isključiti. No može uključivati i sanjarenje, lutanje mislima, meditaciju – u osnovi, riječ je o kratkom gašenju mentalne aktivnosti na minutu ili dvije.
Iako mentalno isključivanje ne zvuči produktivno, kada je riječ o pamćenju – itekako jest. Bez tih povremenih razdoblja nefokusiranosti, konsolidacija pamćenja ne odvija se ni približno učinkovito.
Zato se slobodno isključite na nekoliko minuta. Kako navode istraživači: “Trenuci odmora bez vanjskih podražaja trebali bi se smatrati važnim dijelom mentalnih procesa tijekom budnog stanja, a ne gubitkom vremena.”
Teško je ne poslušati takve savjete.
