Novo istraživanje otkriva da duboko disanje može potaknuti dubok osjećaj povezanosti, unutarnjeg mira i emocionalnog rasterećenja.
Samo 20 minuta svjesnog, dubokog disanja može vam pomoći da se osjećate smirenije — i to bez potrebe za fizičkom aktivnošću, pokazuje novo istraživanje.
Duboko disanje kroz nos, uz izdisanje na usta i slušanje glazbe, može potaknuti stanje blaženstva jer povećava protok krvi u dijelove mozga koji obrađuju emocije, tvrde znanstvenici.
Istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One analiziralo je snimke mozga i subjektivne dojmove sudionika nakon vježbi disanja. Rezultati su pokazali da se pozitivne promjene događaju čak i dok je aktiviran tjelesni odgovor na stres — a povezane su sa smanjenjem negativnih emocija.
“Naši glavni nalazi pokazuju da vježbe disanja mogu pouzdano izazvati duboka psihodelična stanja. Vjerujemo da su ta stanja povezana s promjenama u funkciji specifičnih dijelova mozga koji su uključeni u samosvijest, strah i obradu emocionalnih sjećanja”, navode autori studije.
Disanje kao terapijska metoda sve je popularnije. Tehnike često uključuju ubrzano ili duboko disanje, a kada se kombiniraju s glazbom, mogu dovesti do izmijenjenih stanja svijesti — sličnih onima koje izazivaju psihodelične tvari, tvrde istraživači.
Autori studije dodaju da bi tzv. “hiperventilacijsko disanje” moglo predstavljati nefarmakološku alternativu psihodelicima. Ipak, mehanizmi koji stoje iza tih osjećaja još nisu dovoljno istraženi, piše Independent.
Amy Amla Kartar iz Colasanti laboratorija pri Odjelu za kliničku neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta Brighton i Sussex analizirala je učinke hiperventilacijskog disanja koristeći podatke iz tri skupine sudionika: 15 osoba koje su sudjelovale online, 8 osoba koje su sudjelovale u laboratoriju te 19 osoba koje su prošle snimanje magnetskom rezonancijom (MRI).
Svaka grupa sudjelovala je u 20 do 30-minutnoj sesiji cikličkog disanja — udah kroz nos dok se pluća ne ispune, zatim izdah kroz usta bez pauze — uz glazbenu podlogu. Nakon završetka vježbe disanja, sudionici su unutar 30 minuta ispunili niz upitnika kako bi se zabilježili njihovi subjektivni dojmovi.
Rezultati su pokazali da hiperventilacijsko disanje usporava rad srca i smanjuje protok krvi u većem dijelu mozga, ali povećava protok u desnu amigdalu i prednji hipokampus — dijelove mozga koji su ključni za obradu emocionalnih sjećanja. Te promjene u protoku krvi povezane su s osjećajima sličnima psihodeličnim iskustvima.
“Otkrili smo da su dublje promjene u protoku krvi u određenim dijelovima mozga povezane s intenzivnijim osjećajima povezanosti, unutarnjeg mira i emocionalnog rasterećenja”, pišu autori.
Tijekom svih eksperimentalnih sesija, sudionici su prijavili smanjenje straha i negativnih emocija — bez ikakvih nuspojava. 🎙️ Glavna autorica studije, Amy Amla Kartar, izjavila je: “Bilo je uzbudljivo istraživati tako novo područje — iako mnogi ljudi iz vlastitog iskustva prepoznaju zdravstvene koristi vježbi disanja, ovaj stil ubrzanog disanja dosad je dobio vrlo malo znanstvene pažnje.”
Dr. Alessandro Colasanti dodaje: “Vježbe disanja snažan su, a pritom potpuno prirodan alat za neuromodulaciju — djeluju kroz regulaciju metabolizma u cijelom tijelu i mozgu. Imaju izniman potencijal kao transformativna terapijska metoda za stanja koja su često i iscrpljujuća i onesposobljavajuća.”
Istraživači naglašavaju da su potrebna daljnja istraživanja s većim brojem sudionika i kontrolnim grupama kako bi se razdvojili učinci glazbe od učinaka vježbi disanja. Unatoč određenim ograničenjima, istraživači ističu da rezultati pružaju bolje razumijevanje hiperventilacijskih tehnika disanja.
