Glikemijski indeks (GI) je mjera koja označava intenzitet povišenja razine glukoze u krvi nakon konzumiranja određene hrane. Otkriće glikemijskog indeksa ukazalo je na činjenicu da nisu svi složeni ugljikohidrati "sigurni" i da ne izazivaju svi jednak porast šećera u krvi nakon konzumacije.
Visok, nizak ili srednji glikemijski indeks
S obzirom na visinu porasta razine glukoze u krvi, glikemijski indeks rangira hranu i pića na skali od 0 do 100. U skladu s time hrana i pića imaju:
- Visok glikemijski indeks ako je vrijednost viša od 70. Primjeri hrane s visokim glikemijskim indeksom uključuju bijelu rižu, bijeli kruh, med, pečeni krumpir
- Srednji glikemijski indeks ako je vrijednost od 56-69. Primjeri hrane sa srednjim glikemijskim indeksom uključuju banane, grožđice, muesli, kus kus.
- Niski glikemijski indeks za vrijednosti manje od 55. Primjeri hrane s niskim glikemijskim indeksom uključuju ribu, jabuke, leću, kikiriki.
O čemu ovisi vrijednost GI pojedinih namirnica?
Vrijednost glikemijskog indeksa ovisi o nizu faktora, poput vrste ugljikohidrata koja je zastupljena, količine i vrste prehrambenih vlakana koje sadrži, koliko je procesirana ili kuhana, te o prisutnosti proteina ili masti. Primjerice, hrana koja sadrži topljiva vlakna, poput graha, ima nizak glikemijski indeks. Vrsta škroba koja je prisutna u namirnici također znatno utječe na vrijednost GI.
Primjerice,
krumpir posjeduje vrlo visoku vrijednost GI (zbog prisutne vrste škroba), a ta vrijednost je posebno visoka kada je krumpir pečen. Jednostavni ugljikohidrati poput šećera, slatkiša i slastica imaju najviši glikemijski indeks te ih treba izbjegavati. Proteini najmanje povisuju glikemijski indeks (nemasno meso, perad, riba, jaja). Masnoće, iako nemaju
visok glikemijski indeks jer ne podižu razinu glukoze u krvi naglo, ipak treba konzumirati umjereno. Pročitaj koliki Glikemijski indeks imaju pojedine namirnice,
klikni i pročitaj.
Ako želiš probati ukusnu aromatiziranu vodu s niskim GI, probaj Kala vodu s okusom.