Riba može biti izvrstan izvor proteina, zdravih masti i ključnih hranjivih tvari, ali donošenje najboljeg izbora znači uzeti u obzir i svoje zdravlje i zdravlje oceana.
Odabir održivih opcija s nižim udjelom žive poput lososa i sardina osigurava vam nutritivne prednosti, a istovremeno podržava odgovorne ribolovne prakse. Evo popisa najzdravijih riba i onih koje ne biste trebali jesti toliko često, prema Eating Well.
Pet najzdravijih riba za jelo
Skuša
Skuša je jedan od ekološki prihvatljivijih izbora među plavom ribom. Vrste koje se najčešće love upotrebom održivih metoda ne narušavaju morska staništa, što je čini dobrim izborom za okoliš. Ima izražen okus, bogata je omega-3 masnim kiselinama i proteinima (oko 16 g u porciji od 85 g), a posebno se dobro slaže s jačim začinima.
Divlji losos (uključujući konzervirani)
Losos uglavnom ima nizak udio žive i drugih nečistoća. Osim omega-3 masnoća, izvrstan je izvor kalcija – 85 g sadrži oko 240 mg, što je približno četvrtina dnevne potrebe odrasle osobe.
Sardine (uključujući konzervirane)
Sardine su male, cjenovno pristupačne i nutritivno iznimno bogate – 85 g sadrži gotovo 300 mg omega-3 masnoća te značajne količine vitamina D i kalcija (oko 25 % dnevne potrebe). Brzo se razmnožavaju i lako obnavljaju populaciju, što ih čini održivim izborom. Odlične su u raznim jelima, poput tjestenine s limunom i češnjakom.
Pastrva
Pastrva je jedna je od najboljih riba za jelo te se po količini omega-3 masti nalazi odmah iza konzerviranog lososa, a bogata je i kalijem, selenom i vitaminom B6 te istovremeno nudi više od dnevne doze vitamina B12.
Haringa
Haringa je osnovna namirnica nordijske prehrane - ima veći sadržaj omega-3 masnih kiselina od sardina, pastrve i skuše, s više od 1400 mg na 85 grama. Također je izvrstan izvor vitamina D i selena. Haringu ćete obično pronaći konzerviranu, sušenu ili dimljenu na jelovnicima restorana, ali se može jesti i svježa.
Ribe čiji unos treba ograničiti
Brojne ekološke organizacije zagovaraju uklanjanje nekoliko vrsta ribe s jelovnika. Ove popularne ribe u mnogim slučajevima sadrže veće razine žive i polikloriranih bifenila (PCB-a). Živa i PCB-i nazivaju se "naslijeđenim zagađivačima" i utvrđeno je da uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme kod ljudi. Agencija za hranu i lijekove (FDA) također daje savjete o tome koje ribe treba izbjegavati zbog razine žive.
Sabljarka
Sabljarka je održiv izbor kada je riječ o morskim plodovima. Međutim, nalazi se na popisu riba koje treba izbjegavati zbog visokog udjela žive, koja je opasna za žene koje bi mogle zatrudnjeti, trudnice ili dojilje, a ne preporučuje se ni maloj djeci.
Zrcalar
Ova riba živi dugo, ali se sporo razmnožava, što je čini osjetljivom na prekomjerni izlov. Nalazi se na popisu riba koje treba izbjegavati zbog visokih razina žive.
Losos uzgojen u kavezima
Većina uzgojenog lososa uzgaja se u gusto zbijenim kavezima, često prepunim parazitima i bolestima koje ugrožavaju divljeg lososa. Uzgojenim lososima često se daju antibiotici za borbu protiv bolesti, a njihova hrana i otpad zagađuju ocean.
Lampuga
Uvozna lampuga ulovljena dugim parangalom spada među najmanje ekološki prihvatljive vrste ribe. Postoje zabrinutosti zbog slučajnog prilova, uključujući morske kornjače, morske ptice i morske pse, koji se mogu zaplesti u ribarski pribor tijekom lova na lampuge.
Iverak
Ova riba raste i sazrijeva sporo (živi i do 50 godina), pa je podložna prekomjernom izlovu. Posljedično, zbog smanjenja populacija atlantskog iverka, SAD ograničava ulov ove vrste koja se nalazi u sjevernom Atlantskom oceanu. Pacifički iverak je dobra alternativa, jer potječe iz dobro upravljanih ribolovnih područja s malom štetom na staništima i niskim stopama slučajnog prilova drugih morskih životinja.
