Recepti i drugi načini upotrebe konoplje

Sjemenke konoplje i ulje imaju visoku nutritivnu vrijednost te se koriste u prehrani ljudi, ali i stoke. Kvaliteta konoplje se mjeri na osnovu sadržaja ulja i proteina. Ulje konoplje je vrlo cijenjeno zbog povoljnog sadržaja masnih kiselina i fitosterola. Također, može se pohvaliti savršenim omjerom omega-6 i omega-3 masnih kiselina koji iznosi 3:1, a dovodi se u vezu sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti te smanjenom stopom proizvodnje upalnih supstanci. U neosapunjivom dijelu ulja nalazi se beta-sitosterol koji djeluje na smanjenje razine kolesterola u krvi, a zbog sadržaja GLA (gama-linolenske masne kiseline) se vjeruje kako može činiti kožu ljepšom.

Visok udio proteina

Sjemenke konoplje u usporedbi s ostalim sjemenkama imaju izrazito visok udio lako probavljivih proteina i to na 100 grama čak 35 grama, dok usporedbe radi sjemenke suncokreta imaju oko 20 grama proteina. Sjemenke konoplje su bogate magnezijem te značajno doprinose sadržaju fosfora, željeza, mangana i cinka u prehrani, a od vitamina se mogu pohvaliti udjelom vitamina B skupine i to tiamina (B1) i pantotenske kiseline (B5) te udjelom vitamina E u obliku tokoferola. Sjemenke konoplje su izvorom i prehrambenih vlakana koje doprinose normalnoj probavi.

Uljem konoplje protiv atopijskog dermatitisa

Ulje konoplje je bogato višestruko nezasićenim masnim kiselinama i to poglavito linolnom masnom kiselinom (55-60 posto), zatim alfa-linolenskom (omega – 3 masnom kiselinom) (17-20 posto), oleinskom masnom kiselinom koja je karakteristična za maslinovo ulje (10-15 posto) i GLA (gama-linolenskom omega – 6 masnom kiselinom, 2-4 posto). Višestruko nezasićene masne kiseline djeluju blagotvorno na zdravlje no vrlo su osjetljive na visoke temperature i kisik, stoga se ulje konoplje preporučuje konzumirati primjerice u salati, jogurtu i drugim hladnim jelima, ako se dodaje u topla jela treba paziti da temperatura jela ne prelazi 100 stupnjeva Celzijevih.

Omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina je vrlo povoljan. Omega – 6 masne kiseline se u tijelu mogu pretvoriti u protuupalne odnosno "dobre" molekule ili "loše" molekule koje djeluju upalno. Omega – 3 i omega – 6 masne kiseline se "natječu" za iste enzime u organizmu pa će njihova količina odlučivati hoće li nastati više upalnih ili protuupalnih spojeva. Primjerice, specifični enzim (delta – 5 desaturaza) kemijskim promjenama pretvara omega – 6 masne kiseline u "loše" molekule, a prehrana koja je bogata omega – 3 masnim kiselinama odvlači ovaj enzim na stranu proizvodnje više protuupalnih "dobrih" molekula. Iako za sada nema puno kliničkih studija koje su proučavale utjecaj ulja konoplje na zdravlje, studija objavljena 2005. godine u časopisu Journal of Dermatological Treatment pokazala je kako unos ulja konoplje smanjuje suhoću kože i svrbež i time povoljno djeluje kod atopijskog dermatitisa.

Važno je porijeklo

Konoplja je odlična biljka za oporavak tla jer ima sposobnost vezivanja teških metala, osobito nikla i kadmija iz zemlje, ali s druge strane, ta sposobnost može predstavljati problem kada onečišćena konoplja završi na stolu potrošača ili u kozmetičkim proizvodima. Različite biljke u svojim različitim dijelovima pohranjuju teške metale, a konoplja najveći dio sprema unutar strukture lišća, a u sjemenkama se metali mogu naći tek u tragovima. Stoga prilikom kupovine proizvoda od konoplje treba voditi računa o njezinom porijeklu.

Razlika između konoplje i marihuane

Konoplja i marihuana su različiti oblici iste biljke Cannabis sativa i imaju različit sadržaj kanabinoidnih spojeva. Industrijski uzgajane vrste konoplje za dobivanje vlakana za primjerice tekstilnu industriju ili jestiva konoplja prirodno sadrže u malim količinama ili uopće ne sadrže najzanimljiviji kanabinoidni spoj THC (delta-9-tetrahidrokanabinol) koji ima psihoaktivno djelovanje i čija je upotreba zabranjena.

Od konoplje se mogu napraviti mnoga ukusna jela, a recepte za njihovu pripremu potraži na sljedećoj stranici.

Proteinski kolačići od kokosa

Sastojci:

• ½ šalice kokosovog brašna
• 2 žlice proteina konoplje
• 2 žlice kakao praha
• 1 prašak za pecivo
• ½ žličice cimeta
• prstohvat soli
• 2 žlice meda
• 2 žlice mljevenog lana pomiješane s 4 žlice vode (ostaviti da stoje 10 minuta)
• ¼ šalice maslaca od badema (ili običnog maslaca)
• ¾ šalice zobenog mlijeka s okusom vanilije
• 1 žlica ekstrakta vanilije

Priprema: zagrij pećnicu na 180 stupnjeva. Dobro promiješaj sve suhe sastojke, a zatim dodaj lanene sjemenke, ekstrakt vanilije, maslac, zobeno mlijeko i dobro promiješaj. Od dobivene smjese oblikuj kuglice, uvaljaj ih u kokosovo brašno, stavi na papir za pečenje i peci 10 do 15 minuta ili dok ne dobiju zlatnu boju.

Hummus od konoplje

Sastojci: 

• konzerva slanutka
• ¼ šalice sjemenki konoplje
• ½ žličice soli
• 2-3 žlice svježe cijeđenog limunova soka
• 1 režanj češnjaka, protisnut
• 1 žlica paste od sezama (po želji)
• Maslinovo ulje ili ulje konoplje

Priprema: u blenderu usitniti sjemenke konoplje, zatim dodati slanutak, sol, limun, češnjak i pastu od sezama i miksati te pritom ulijevati ulje dok se ne postigne kremasta konzistencija namaza. Umjesto sjemenki konoplje mogu se koristiti i proteini konoplje u količini od 6 žlica.

Smoothie s borovnicama

Sastojci za 1 smoothie:

• 1,5 šalica zobenog mlijeka 
• 2 žlice proteina konoplje u prahu
• ½ šalice smrznutih borovnica
• 1 žlica ulja od konoplje (po želji)
• žlica meda
• led po želji

Priprema: sve sastojke izmiksati do homogene i kremaste strukture.

Doznaj više o prehrambenim svojstvima suncokretovih i bučinih sjemenki.